Ribići se nalaze na desnoj strani magistralnog puta Mostar-Sarajevo, između Ostrošca i Čelebića na obali zaliva jablaničkog jezera. Do 1997. godine pripadali su džematu Ostrožac, MIZ Jablanica. Od te godine ovaj džemat je samostalan i nalazi se u sastavu MIZ Konjic. Džematski odbor Ribići obuhvata područje naselja Ribići.
U Ribićima je 1970. godine napravljen mesdžid. Do 1997. Ribići su bili u sastavu Džematskog odbora Ostrožac, koji je do tada, iako na području općine Jablanica, pripadao Medžlisu IZ-a Konjic. U Ribićima je na mjestu mesdžida iz 1970.godine 2011.g. sagrađena džamija koja je svečano proklanjana 30.7.2011.g. Imam u ovom džematu bio je Sakib ef. Kovačevića njega je naslijedio današnji imam Amer ef. Bubalo.
U ramazanu 2022. godine pred džamijom je podignuto i šehidsko spomen obilježje šehidima ovog džemata.
Svečano otvorenje džamije u Ribićima
09-septembra 2012 godine u džematu Ribići u prisustvu velikog broja džematlija naselja Ribići i drugih naselja s prostora Medžlisa IZ-e Konjic te predstavnika Medžlisa, Muftijstva mostarskog o Rijaseta IZ-e u BiH svečano je otvorena novosagrađena džamija. Foto: Vehid Šišišić
Ribići
Ribići su selo koje se nalazi između Konjica i Jablanice. U srednjem vijeku Ribići su bili manja teritorijalno-politička jedinica. Naselje je imalo svoje manje utvrđenje. Ribići su poznati u historijskim izvorima i zbog dvije ostave srednjovjekovnog bosanskog novca koje su pronađene u blizini naselja. Na primjeru Ribića, narodne priče o nalaženju ćupova s blagom dolaze u potpunosti do izražaja. Na kilometar od utvrđenja 1904. godine je pronađen zemljani vrč s 1.422 komada srebrenog novca bosanskih vladara Tvrtka II Tvrtkovića i Stjepana Tomaša. Od toga je 1.266 primjeraka smješteno u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Na 100-200 metara bliže utvrđenju 1983. godine pronađen je manji zemljani lonac pun srebrenjaka navedenih bosanskih vladara, a 1.368 primjeraka je smješteno u isti muzej. U oba slučaja nalazači su oklijevali u prijavi svojih nalaza. Dijelili su nalaze prijateljima i rodbini, nešto i prodavali i tek uz odgovarajuću nadoknadu ponudili su nađene srebrenjake Zemaljskom muzeju. U ostavama su bili groševi, dinari i poludinari. Na aversima su kraljev naslov i lični grb, rjeđe grb države, a na reversu lik zaštitnika Bosne svetog Grgura Nazijanskog.