Džemati i džamije

Džamija u Goranima

Naselje Gorani sa naseljima Oteležanima, Čelinom, Blučićima, Pačeranima i Studenčicom čine jedan džematski odbor. U Studenčici i u Goranima su izgrađene džamije u ostalim mjestima  izgrađeni su mesdžidi.

Historijat džemata i naselja Gorani

Gorani leže pod obroncima planine Bokševice, na desnoj strani donjeg toka Neretvice. Bokševac je bio u srednjem vijeku glavna tvrđava u Neretvi koju su Turci zauzeli 1643. godine. Gorani se u poznatim izvorima prvi put spominju 1574. Spahija Skender Solak i sin mu Hasan posjedovali su, prema dokumentima u to doba, zemljišne posjede u selu Gorani .

U Goranima, na lokalitetu Velije, postojala je 1979. godine stara džamija s kamenom munarom koju je, prema predanju, sagradio neki hadži Šahman 1575. godine. Iznad njenih ulaznih vrata bila je ova godina uklesana u ploču, što opet treba primiti s rezervom budući da nema nikakve vakufname koja je sačuvana i koja bi ovaj podatak potvrdila. Predanja kažu da su ova i džamija koja se nalazila na Crnom Vrhu najstarije u ovim krajevima. Džamija je u prošlosti više puta obnavljana, a 1979. je do temelja srušena i na njenom mjestu izgrađena veća džamija s kamenom munarom visokom oko 35 metara i s dvije šerefe.

Uz hadži Šahmana postoji i priča, lahko može biti istinita, koja veli kako je hadži Šahman imao dva sina i dvije kćerke i da je stanovao u selu Duboko na mjestu Tvrdešići, tri kilometra sjeverno od Gorana. Pošto u to vrijeme nije bilo nijedne džamije u tom kraju on je jednog bajrama zajedno sa sinovima otišao u Šćipe, tada najbližu džamiju, na bajram.

Uskoci iz Dalmacije su tada došli u Duboko i odveli mu obje kćeri. Kad se vratio i čuo šta se desilo pošao je sa sinovima i mještanima u potjeru. Priča se da su mu kod Sovićkih vrata, dvadeset kilometara sjeverno od Jablanice, oba sina u borbi s uskocima poginula. Hadži Šahman je tada, ostavši bez djece, dao svoj imetak u vakuf i izgradio džamiju u Goranima kako se ovaj kraj ne bi morao napuštati radi zajedničkih namaza.

U ovaj džematski odbor spadaju još, kako smo naveli prethodno, Oteležani, u kojima se nalazi mekteb, Čelina, također s mektebom, Blučići i Pačarani. Godine 1971. sagrađeni su mesdžidi u Blučićima, Čelini i Oteležanima.

Zemljište za gradnju mesdžida u Blučićima dali su Mujo i Sulejman Teletović i Hamdo Omerović, a podigle su ga džematlije i do njega dovele vodu i napravile tri česme . Zemljište za gradnju mesdžida u Čelini dali su Mujo i Derviš Zukić, a podigle su ga također džematlije ovog sela. Stari mesdžid u Oteležanima bio je smješten na jednoj velikoj stijeni i imao je dimenzije oko 7 x 7,5 metara. Moralo se najprije popeti na ovu stijenu pa tek onda ući u mesdžid. Ne zna se ko je i kada sagradio ovaj mesdžid. Priča se da je sagrađen u isto vrijeme kada i stara džamija u Goranima, dakle, prije više od 400 godina. Džematlije su 1970. godine sagradile novi mesdžid na zemljištu ispod navedene stijene i uz njega gasulhanu.

Imami u ovom džematu su bili:Mula ef. Ramić i Bećir ef. Cokoja. Za ovu dvojicu se priča da su po 40 godina vršili imamsku dužnost u Goranima i obojica su sahranjena u mezarju kod džamije. Poslije njih imami su bili: Smail ef. Ahmić, Nazif ef. Heljić, Salih ef. Džumhur, Ahmed ef. Borogovac, Ibrahim ef. Graho, Salih ef. Karić, Pašan ef. Balić, Salih. ef. Halilović, Adem ef. Ćosić, te sadašnji imam Muamer ef. Cero.
Od prezimena susrećemo: Cokoja, Čohković, Delić, Demirović, Džino, Graho (brojni), Hasanović, Hondo (brojni), Hrnjica (brojni), Kovačević, Kovačić, Letuka, Medin, Mezit, Omerović, Pokvić, Ramić, Sakić, Serhatlija, Smajić, Smajilović, Subašić, Teletović (brojni) Tibo, Toljagić, Topalović (brojni), Tufegdžija, Zečić, Zukić.

Stara džamija u Goranima

Gorani se u poznatim izvorima prvi put spominju1574.godine. Spahija Skender Solak i sin mu Hasan posjedovali su prema dokumentima u to doba zeljišne posjede u selu Gorani 2]. U Goranima na lokjalitetu Velije postojala je 1979.godine stara džamija sa kamenom munarom koju je po predanju sagradio neki Hadži Šahman 1575.godine. Iznad njenih ulaznih vrata bila je ova godina uklesana u ploču, što opet, treba primiti s rezervom budući da nema nikakve vakufname kojas je sačuvana i koja bi ovaj podatak potvrdila. Predanja kažu da su ova i džamija koja se nalazila na Crnom Vrhu najstarije u ovim krajevima. Džamija je u prošlosti više puta obnavljana a 1979 je do temelja srušena i na njenom mjestu izgrađena veća džamija sa kamenom munarom visokom oko 35 metara i sa dvije šerefe.


izgled džamije do rušenja 1979.g.

Uz Hadži Šahmana postoji i priča koja lahko može biti istinita koja veli kako je Hadži Šahman imao dva sina i dvije kćerke i da je stanovao u selu Duboko na mjestu Tvrdešići, tri kilometra sjeverno od Gorana. Pošto u to vrijeme nigdje tu nije bilo džamije on je jednog bajrama zajedno sa sinovima otišao u Šćipe, tada najbližu džamiju, na bajram. Uskoci iz Dalmacije su u to vrijeme došli u Duboko i odveli mu obje kćeri. Kad se vratio i čuo šta se desilo pošao je sa sinovima i mještanima u potjeru. Priča se da su mu kod sovičkih vrata, dvadeset kilometara sjeverno od Jablanice, oba sina sa uskocima u borbi poginula. Hadži Šahman je tada ostavši bez djece dao svoj imetak u vakuf i izgradio džamiju u Goranima kako se ovaj kraj ne bi morao napuštati radi zajedničkih namaza.

Mesdžid u Oteležanima

Historija vjerskog objekta – mesdžida u Oteležanima je veoma duga. Takozvani “Stari mesdžid” u Oteležanima bio je smješten na velikoj stijeni i imao je dimenzije oko 7 x 7,5 metara. Moralo se najprije popeti na prilično visoku stijenu pa tek onda ući u mesdžid. Ne zna se ko je i kada sagradio ovaj “stari” mesdžid. Priča se da je sagrađen u isto vrijeme kada i stara džamija u Goranima, dakle, prije više od 400 godina. Džematlije su 1970. godine sagradile ovaj “novi” mesdžid na zemljištu ispod navedene stijene i uz njega gasulhanu. Kako je od izgradnje prošlo 45 godina objekat je zahtijevao obnovu kako bi i dalje mogao služiti potrebama vjernika. Dana 21.10.2016.godine počeli su pripremni radovi na obnovi mesdžida u ovom naselju. Uklanjanjem dotrajale krovne konstrukcije i drugih dotrajalih dijelova mesdžida počeli su radovi na obnovi ovog vjerskog objekta.

Nakon potpunog uklanjanja ostataka stare zgrade mesdžida 07.11.2016 godine, džematlije su pristupile betoniranju temeljne ploče za potpuno novu zgradu mesdžida.

Mesdžid u Blučićima

Mesdžid u Čelini

Na mjestu stare zgrade mesdžida u naselju Čelina koja je bila dotrajala 2020. godine je podignut novi mesdžid. Dana 8.8.2020.godine,  uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera, obavljeno je radno otvorenje mesdžida na Čelini. Zbog epidemioloških okolnosti svečanost je bila lokalnog karaktera gdje je bio prisutan predsjednik Crvenog polumjeseca za BiH iz UAR-a Mahmud Ali, predsjednik Medžlisa Konjic Adnan Faladžić, glavni imam Refik ef. Delić, nekoliko imama MIZ Konjic i mještani Čeline.
Donator ovog mesdžida je Merjem Rašid Abdullah Ezzanhani.

Priredio: Esad Bajić