Decenijama je Islamska zajednica ulagala napore i zahtijevala da na prostoru Lakišića harema izgradi zgradu Islamskog centra.
Podsjećamo, Skupština Medžlisa Islamske zajednice Mostar na sjednici održanoj u subotu 19. februara na prijedlog mostarskog muftije mr. Salem-ef. Dedovića apelirala je na izabrane zastupnike u Parlamentu entiteta FBiH da ne dozvole podršku Vlade FBiH da sa dva miliona KM finansiraju izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, jer se na taj način parcijalno, mimo zakonom propisanih normi, trajno rješava pitanje Centralne zone Grada Mostara koja u svakom smislu mora odražavati otvorenost Grada Mostara i njegovu multietničku supstancu, jednakopravnost naroda i građana, jer se na taj način, kako stoji u pojašnjenju, direktno poništava potpuno legitiman zahtjev Islamske zajednice da na prostoru nekadašnjeg Lakišića harema izgradi reprezentativnu zgradu Islamskog centra.
Kategorično su zatražili od svih političkih faktora i zastupnika u entitetskim parlamentima da ne dozvole nikakvu vrstu poniženja i minimiziranja Bošnjaka kao političkog faktora u Mostaru i Hercegovini.
Najvjerodostojnije lica Bošnjaka i Bosne
U uvodnom izlaganju koje je prethodilo usvajanju zaključaka Skupštine muftija je ukazao na propuste koje čine politički subjekti na području Muftijstva. Posebno su oni uočljivi u Gradu Mostaru i na području Istočne Hercegovine.
Otvoreno i kritički i samokritičaki osvrnuo se na odnos šire društvene, pa i Islamske zajednice, prema džematlijama koji žive na onim područjima gdje se percipiraju kao nacionalne manjine.
– Do nas su dolazile informacije o pogubljenoj komunikaciju sa tim ljudima, ljudi imaju osjećaj da su zaboravljeni i ostavljeni. Moramo biti otvoreni i kritični i samokritični. Ne možemo zaboravljati ljude u takozvanom zapadnom dijelu Grada Mostara, koji su u 2020. godini na sve načine forsirani da izađu na izbore, a kad su počeli pritisci na njih ti su ljudi na neki način bili u strahu i zebnjama. Islamska zajednica ne radi tako, od izbora do izbora. To što radi politika prema njima, nije dobro. S ljudima se radi svakodnevno u kontinuitetu, ljudi se ne zabravljuju, s njima se otvara dijalog i komunikacija tokom čitave godine i stalno – kazao je muftija.
Izrazio je žaljenje što je ta komunikacija s tim ljudima svedena na period od izbora do izbora.
U analizama rada Medžlisa Mostar muftija je upozorio na diskriminatoran odnos nove gradske administracije prema zahtjevima Islamske zajednice.
– Od nove gradske administracije očekujemo, tražimo i zahtijevamo da se odgovorno ponaša spram interesa Islamske zajednice, koji su na višegodišnjem čekanju, kao što su pravovremena izdavanja građevinskih dozvola, izdavanje dozvola za obnovu porušenih objekata, knjiženje vakufske imovine po novim indikacijama kako to predviđaju pravila najviših organa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – istakao je muftija.
Izrazio je negodovanje što federalne vlasti ne razumiju kompleksnost političkih prilika u Mostaru pa su ishitreno pristale da u Prijedlogu budžeta Vlade za 2022. godinu bude uvrštena dotacija od 2 miliona KM za izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Centralnoj zoni Grada Mostara.
– Pitanje Centralne gradske zone se ne može rješavati parcijalno. Tražimo da se rješava u paketu i cjelovito i samo na taj način. Nije Hrvatsko narodno kazalište samo jedno pitanje i jedan projekat u tom dijelu Mostara. Znam da nas ne razumiju, ne razumiju u čemu smo, gdje smo, s čime se suočavamo, koliko smo malehni spram hegemonije koja je ovdje sva centralizirana i nad nama rješava svoja nacionalna pitanja. Nije nam jasno kako federalne vlasti mogu biti toliko neuviđavne da shvate da mi ovdje 25 godina trpimo i da smo mi jedno od najvjerodostojnih lica Bošnjaka i Bosne. Pitanje Bosne i Bošnjaka i Bosanstva rješava se u Mostaru sve ove godine – naglasio je muftija.
Pritisci i stigmatiziranja Islamske zajednice
Govoreći o čuvanju čvrstih veza i izgradnji džemata akcentirao je činjenice kako je za budućnost i Islamske zajednice j Bosne i Hercegovine kao države važan svaki čovjek.
Upozorio je na fenomen unutrašnje migracije stanovništva sa sela u gradove što rezultira slabljenjem snage džemata i napuštanjem geografskog prostora.
– Mi smo autohton narod na svakom pedlju naše zemlje. I ne znam zašto smo pristali na termin povratnika. To nije dobar imenitelj, je mi smo svoji na svome, ma gdje god da naši ljudi žive. Moramo učiniti sve što možemo da ljudi ostaju na svojim imanjima – kazao je muftija.
U tim procesima od izuzetne koristi Bošnjacima u Stocu, Čapljini, Istočnoj Hercegovini bi bila pomoć političkih faktora iz Mostara i viših instanci vlasti.
– Na tom prostoru vidimo ozbiljan bošnjački interes, jer je to naš prostor i naše naslijeđe, bez obzira koliko nas je tamo. Tamo je jedan čovjek umet za sebe. Ne možemo se ponašati na ovaj način kako se sada ponašaju naši vodeći ljudi koji nemaju tu vrstu uviđavnosti, da ne vide da moramo iskoračiti dalje od Fejićeve ulice u Mostaru i sa mnogo više mudrosti. Mora se voditi mudra i odgovorna politika koja nalazi sporazum i dogovor na svakoj strani gdje se dogovor i sporazum mogu naći – ocijenio je muftija.
Sa članovima Skupštine podijelio je iskustvo doživljenog stigmatiziranja od strane neodgovornih pojedinca koji njegove napore izgradnje povjerenja sa drugim vjerskim zajednicama i predstavnicima političkih faktora kod drugih naroda s ciljem očuvanja Bošnjaka i bošnjačkog grunta na području Istočne Hercegovine, putem društvenih mreža nastoje prikazivati u lošem svijetlu.
– Ja imam takvu viziju a oni na toj drugoj strani imaju populističke interese, od danas do sutra i jednom u 365 dana u godini se pojave na tim prostorima radi jeftinih politikantskih interesa i za to im je muftija na meti – rekao je.
Na kraju svog obraćanja kazao je da ni on ni Islamska zajednica nikada neće odustati od svog prirodnog, misijskog rada izgradnje povjerenja sa ljudima drugih svjetonazora te da će Islamska zajednica trajno ostati opredijeljena da radi i da se brine za svoje ljude na cijelom području Bosne i Hercegovine.
Ovaj muftijin osvrt članovi Skupštine su podržali usvajanjem još jednog zaključka u kojem su naglasili da će mu i dalje nastaviti pružati punu podršku u naporima koje ulaže na izgradnji međureligijskog dijaloga sa predstavnicima drugih religijskih zajednica u Hercegovini.
– Muftijina uloga je prepoznatljiva i vizionarska. Najoštrije usuđujemo populističke pritiske pojedinaca i grupacija putem društvenih mreža kojim mu insinuiraju njima željene kvalifikacije ne obazirući se na opseg, domen i cjelovitost časne funkcije muftije koju obnaša – stoji u drugom usvojenom zaključku.