Prema do danas poznatim pisanim izvorima, prvi mostarski muftija je postavljen 1529. godine, što označava i početak djelovanja Mostarskog muftijstva. To je, koliko znamo, i jedino muftijstvo u BiH, koje ima svoju monografiju – Četiri stoljeća Mostarskog muftijstva (1592–1992), koju je autorski potpisao prof. dr. Jusuf Mulić, a koja je izdata 2008. godine u Mostaru.
Ova knjiga je, na neki način, nastavak tog Mulićevog rada, premda se koncepcijski i sadržajno uveliko razlikuje od njega. Knjigu je napisao mostarski muftija skraja 20. stoljeća, čovjek/svjedok užasnih događanja koja su se odvijala na tom prostoru i u čitavoj zemlji, i čovjek koji je svojim postupcima i ponašanjem davao pečat, utjecao na ta događanja i te bilježio i čuvao dokumente o onom što se dešavalo oko njega i s čim se sam suočavao. Pred nama je kolekcija svega toga, s mnoštvom aktera, mnoštvom dokumenata i fotografija. To će, kao malo šta drugo, sačuvati spomen na to vrijeme prenapučeno događajima, ispunjeno užasima, progonima, logorima, masakrima i ubijanjima ljudi, ali i nadama, strpljivošću, postojanošću i beskrajnom vjerom u Allaha onih koji su trpjeli svo to zlo.
Knjiga je podijeljena u tri tematska bloka. Prvi dio nosi naslov „Historijski kontinuitet mostarskog muftijstva“. U njemu se opisuje vrijeme pred sami rat, prvi znaci agresije – pometnja, bitka za Mostar, tenzije između Armije BiH i HVO-a, samoorganiziranje Bošnjaka, prilike u Mostaru pred agresiju HVO-a, prognanici i izbjeglice, stanje u medijskom prostoru, finansijskom sektoru, privredi, zatim otvorena agresija HV i HVO-a, logori HVO-a, deblokada Mostara, obnova vjerskog života, izgradnja vjerskih objekata, razmjere stradanja. Sadrži i obraćanje predsjedniku Izetbegoviću i papi Ivanu Pavlu II.
U Drugom dijelu govori se o stradanju Bošnjaka u Hercegovini, njihove imovine i infrastrukture Islamske zajednice u medžlisima: Bileća, Gacko, Trebinje, Nevesinje, Ljubinje, Stolac, Čapljina, te o ponovnom uspravljanju bošnjačkog naroda u tim mjestima, njihovom organizovanju, izgradnji porušenih objekata, aktiviranju vjerskog života i sl.
U Trećem dijelu dati su prilozi – njih četiri – koji sadrže imena članova izvršnih odbora medžlisa na području Muftijstva, imena zatočenih i ubijenih imama, intervjue i govore mostarskog muftije, njegova pisma koja je slao drugima, te privatna pisma koja je primao od drugih…
Knjiga Mostarsko muftijstvo ima iznimnu dokumentacionu vrijednost i elemente interesantnog književnog štiva. Vizuelnoj dotjeranosti doprinosi veliki broj fotografija u boji.