Hutbe

Reisul-ulema: Otkrijmo snagu našeg naslijeđa, prepoznajmo ga i iznova afirmirajmo

Hutba reisu-l-uleme dr. Huseina Kavazovića

u Gazi Husrev-begovoj džamiji

  1. septembar 2023.

 

 

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova i Vladaru Sudnjega dana. Od Njega milost, oprost i uputu tražimo. Koga On uputi na pravi put sretan je, a koga u zabludi ostavi niko ga ne može iz nje izbaviti.

Allah je poslao poslanika Muhammeda, a.s., s radosnim vijestima svim svjetovima. Neka je blagoslov na njega i njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i sve ljude koji ga slijede do Sudnjeg dana.

Prema hidžretskom kalendaru, nastupio je rebiul-evvel, mjesec u kojem je rođen vjerovjesnik Muhammed, a.s. On je primjer ljudima kakvi treba da budu: dobri i milostivi prema svemu što ih okružuje.

Već četrnaest i po stoljeća islam uči čovječanstvo jedinstvenom idealu kojem treba da teži: dobru. Također, uči i da je dobro, samo po sebi, lijepo. Moral i moralni odnosi izviru iz dubina toga dobra, i oni su dobri za čovjeka, za društvo i sva stvorenja, živu i neživu prirodu.

Allah, dž.š., čista je dobrota i ljepota. On usmjerava ljude i njihovo ponašanje. Princip lijepog u islamu sažet je u hadisu, kojeg prenosi Muslim u svojoj zbirci:

Allah je lijep i voli ljepotu.

Časni Kur’an nas na mnogo mjesta upućuje na ovu maksimu, kada kaže da je sve što Uzvišeni stvara lijepo, dobro i da je On najljepši Stvoritelj. U njemu se kaže:

(Allah je onaj) Koji sve savršeno stvara (Sedžda, 7).

الَّذِي أَحْسَنَ كُلَّ شَيْءٍ خَلَقَهُ

Pa neka je uzvišen Allah, Najljepši Stvoritelj! (El-Muminun, 14)

فَتَبَارَكَ اللَّهُ أَحْسَنُ الْخَالِقِينَ

Kruna sklada, proporcije, funkcionalnosti i ljepote je čovjek:

Mi čovjeka stvaramo u skladu najljepšem (Tin, 4).

لَقَدْ خَلَقْنَا الْإِنسَانَ فِي أَحْسَنِ تَقْوِيمٍ

Kur’an nas poziva:

Reci robovima Mojim da govore samo lijepe riječi (Isra 53).

وَقُلْ لِعِبَادِي يَقُولُوا الَّتِي هِيَ أَحْسَنُ

O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete namaz obaviti! (El-A’raf, 31).

يَا بَنِي آدَمَ خُذُوا زِينَتَكُمْ عِنْدَ كُلِّ مَسْجِدٍ

 

Draga braćo i poštovane sestre.

Nadahnuti islamom, nastajali su veliki civilizacijski i izvanredni kulturni dosezi Bošnjaka svuda gdje smo živjeli i djelovali. Uprkos velikoj destrukciji ukupnog naslijeđa i spomenika islamske kulture, i danas ostaci islamskog naslijeđa i rezultati muslimanskog duha u savremenosti snažno oplemenjuje ove prostore i čine ih posebnim.

Kultura i kulturna baština odraz su ukupnosti života. U kulturi se manifestira ono što jedan narod jeste, njegov duh, karakter, navike i sve ostalo. Naša islamska kultura je bogata, slojevita i specifična. Bošnjačko kulturno naslijeđe, snažno određeno islamom, veliki je miraz uma i truda mnogobrojnih vrhunskih učenjaka, pronicljive uleme, šejhul-islama, velikih državnika, raskošnih umjetnika, arhitekata i književnika.

Skraja 16. i početkom 17. stoljeća desila se naša afirmacija, kada su naši ljudi činili sami vrh intelektualne elite tada najveće i najmoćnije imperija na svijetu. To je vrijeme dominacije velikih vezira Bošnjaka, velikog broja vezira nižeg ranga i namjesnika koji su operativno i konceptualno vodili globalne procese i upravljali svjetskom historijom.

Prisjetimo se da je Safvet-beg Bašagić naveo imena preko 680 Bošnjaka istaknutih u različitim sferama u Carstvu, Mehmed Handžić predstavio više od 200 učenjaka i pjesnika, Hazim Šabanović više stotina književnika na orijentalnim jezicima, a u Leksikonu bošnjačke uleme navode se biografije 1.859 alima, među kojima i dvojice šejhul-islama: Mustafe-ef. Balića iz Foče i Mehmeda Refika-ef Hadžiabdića iz Rogatice.

Iako smo bili izloženi nepojmljivoj destrukciji i genocidu, nismo uzvraćali. Naprotiv, spašavali smo i svoje i tuđe graditeljsko, duhovno i intelektualno naslijeđe, štitili svoje komšije i pokazali vrhunska djela čovjekoljublja.

Draga braćo i sestre.

Jedan veliki i značajan dio te naše velike kulturne baštine, slavne prošlosti i produktivne sadašnjosti možemo vidjeti i spoznati ukoliko posjetimo veliku izložbu u Sarajevu pod nazivom „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“.

Izložba će trajati od 10. oktobra do 18. novembra.

Na njoj se na sveobuhvatan način prikazuje višestoljetno prisustvo islama i Bošnjaka u kulturnom, naučnom i javnom životu Evrope, predstavlja naše važne doprinose u različitim oblastima djelovanja, doprinos razvoju Bosne i Hercegovine, prezentira islamska umjetnost i umjetničke forme, sadržaji i izrazi inspirirani islamskim osjećanjima i razumijevanjem lijepog, te pokazuje kultura islama u Bosni i Hercegovini.

To je mjesto susreta naše prošlosti i sadašnjosti, onoga što smo bili, što jesmo i čemu težimo. Učimo sami o sebi ono što jesmo, umjesto da nas drugi uče onome što oni misle da jesmo! Zato i treba da odemo i pogledamo ovu jedinstvenu istinu o nama.

Braćo i sestre!

Kur’an na više mjesta poziva muslimane da putuju po svijetu i vide šta je ostalo iza onih koji su prije živjeli i da od njih pouku uzmu. Cilj i svrha ovih poziva jeste uzimanje pouke i poruke iz onoga što je bilo i što se dešavalo.

I mi moramo da učimo iz naše prošlosti o onome što je u njoj bilo teško ali i onome što je zalog našega ponosa i opstanka i da tu tražimo inspiraciju za velika djela i jačanje našeg zajedništva i identiteta. Otkrijmo snagu našeg naslijeđa, prepoznajimo ga i iznova afirmirajmo kao kulturnu vrijednost najvišeg ranga.

Neka mjesec rođenja našeg Pejgambera bude u znaku tog našeg truda. Neka radosna vijest koja se u ovom mjesecu obilježava bude i nama inspiracija da budemo ponosni na sebe, svoje dostojanstvo i velika kulturna, civilizacijska i svaka druga dostignuća.

Neka Uzvišeni nam pomogne da u svim našim postupcima budemo uzoriti ljudi, dobri i milostivi prema svim svjetovima, kako nas je učio najbolji od nas, Muhammed, a.s.

Amin!