Odabrani tekstoviTekstovi o ramazanu

TERAVIH NAMAZ U SUNNETU ALLAHOVOG POSLANIKA I TRADICIJI ASHABA I TABIINA

Uporedo sa širenjem islama u Bosni i Hercegovini proširila se praksa klanjanja 20 rekata teravih namaza tokom mjeseca ramazana. Bošnjaci već stoljećima njeguju tu tradiciju i o tome se u literaturi do kraja XX stoljeća nisu vodile rasprave. U ovom radu navest ćemo neke od argumenta u prilog praksi obavljanja teravih namaza na način kako je to uobičajeno u islamskoj tradiciji Bošnjaka.
Vrijednost teravih namaza
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Mahov Poslanik, a.s, rekao: “Ko provede noći mjeseca ramazana u ibadetu (klanjanje travih namaz), vjerujući i računajući (na Allahovu nagradu) oprostit će mu se njegovi raniji grijesi.” (Buhari i Muslim)
Abdurrahman ibn Avf, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Uzvišeni Allah vam je propisao post u ramazanu, a sunnet vam je od mene da klanjate noćni (teravih) namaz. Pa ko posti ramazan i provede njegove noći u namazu vjerujući i računajući (na nagradu od Allaha), izaći će (iz ramazana) čist od grijeha kao na dan kada ga je njegova majka rodila.” (Et-Teha-nevi, hasen)
Aiša, r.a., kaže: ,Allahov Poslanik, a.s., je sredinom jedne noći izašao u džamiju i klanjao s nekoliko ljudi. Ujutro su ti ljudi pričali (o tome), pa se (drugu noć) skupilo više njih koji su klanjali s Vjerovjesnikom, a.s. Kada su osvanuli i oni su pričali (o tome), pa se treće noći broj klanjača povećao. Allahov Poslanik, a.s., izašao je i klanjao, a ti ljudi su klanjali s njim. Kada je nastupila četvrta noć džamija je bila tijesna za sve posjetioce, ali je Allahov Poslanik, a.s., izašao (u džamiju) tek za sabah, pa kada je klanjao sabah namaz okrenuo se prisutnim ljudima, proučio šehadet i rekao: ,,A sada. Meni nije nepoznat vaš odnos prema vjeri. Međutim, pobojao sam se da vam se (teravih namaz) ne propiše kao farz (obavezni) namaz, a da vi to ne budete u stanju izvršiti.” Jedan od prenosilaca ovog hadisa, Ibn Šihab, kaže: „Allahov Poslanik, a.s., je umro, a ova stvar je tako ostala.” (Bunari)
Ebu Zer, r.a., kaže: „Postili smo s Vjerovjesnikom, a.s., jednog ramazana. On s nama nije klanjao nikakav dobrovoljni namaz u džematu. Kada je nastupila dvadeset i treća noć, Allahov Poslanik, a.s., klanjao je s nama sve dok nije prošla trećina noći. Dvadeset i četvrte noći nije klanjao s nama. Kada je nastupila dvadeset i peta noć, klanjao je s nama dok nije prošla polovina noći. Rekao sam: Allahov Poslaniče, da hoćeš s nama klanjati ostatak ove noći’ On reče: ‘Ko klanja za imamom dok imam ne završi namaz, upisat će mu se kao da je klanjao cijelu noć.’
Allahov Poslanik, a.s., zatim nije klanjao s nama dvadeset i šeste noći. Kada je nastupila dvadeset i sedma noć, Vjerovjesnik, a.s., sakupio svu svoju porodicu, svoje supruge i druge ljude, pa je kIanjao s nama toliko da smo se pobojali da će nas proći felah.’
Upitao sam: ‘Šta je felah?’
Ebu Zer odgovori: Sehur.
‘Nakon toga Vjerovjesnik, a.s., više nije klanjao s nama do kraja ramazana.'” (Tirmizi, Ebu Davud, Nesai, hasen-sahih)
Abdurrahman ibn Abdulkari kaže: „Otišao sam jedne noći uz ramazan s Omerom ibn Hatabom, r.a., u džamiju. Tamo smo zatekli ljude kako podijeljeni u grupe klanjaju (teravih namaz); neki su klanjali sami, a neki u džematu. Omer tada reče: „Čini mi se da bi bilo obro okupiti sve ove ljude iza jednog učača (imama).
On se kasnije na to odlučio i sakupio ih je oko Ubejja ibn Ka’ba. Nakon toga sam s njim druge noći došao u džamiju, a svi ljudi su klanjali u (jednom) džematu. Omer tada reče: „Divna je ovo novina. Ali (noćni) namaz koji oni prespavaju bolji je od onog koji klanjaju.” Omer je mislio reći da je teraviju bolje klanjati krajem noći nego, kao što su oni tada činili, početkom noći.” (Buhari)
Esed ibn Amir prenosi od Ebu Jusufa da je rekao: „Upitao sam Ebu Hanifu o teravih namazu i o tome što je učinio Omer, r.a., u vezi s tim? Odgovorio je: „Teravih namaz je sunneti muekkede. Omer, r.a., nije uveo klanjanje teravih namaza i to nije njegova novina. On je samo dao određene instrukcije o teraviji na osnovu onog što je on znao i što je bilo u doba Poslanika, as.” (Et-Tehanevi)
Broj rekata teravih namaza
Ebu Seleme ibn Abdurrahman je upitao hazreti Aišu, r.a.: “Kakav je bio namaz Allahovog Poslanika, a.s., uz ramazan?” Odgovorila je: „Nije povećavao preko jedanaest rekata uz ramazan, a ni u nekom drugom mjesecu mimo ramazana. Klanjao bi četiri rekata. Ne pitaj za njihovu ljepotu i dužinu! Potom bi klanjao još četiri rekata i ne pitaj za njihovu ljepotu i dužinu, a nakon toga bi klanjao tri rekata (vitra)… (Buhari)
Saib ibn Jezid kaže: „Omer ibn Hattab je naredio Ubejju ibn Ka’bu i Temimu ed-Dariju da ljudima klanjaju 20 rekata (teravih namaz i vitr).” (Ibn ebi Šejbe i Malik, sahih)
Saib ibn Jezid kaže: “Ljudi su u vrijeme Omera, r.a., uz ramazan klanjali 20 rekata.” Rekao je: „Učili bi (tada) sure od stotinu ajeta, a u vrijeme vladavine Osmana, r.a., su se uslijed dugotrajnog stajanja (na kijamu teravih namaza) oslanjali na štapove.” (Bejheki, sahih)
Jezid Ibn Ruman kaže: “Ljudi su za vrijeme Omera ibn Hattaba uz ramazan klanjali 23 rekata.” (Bejheki i Malik, mursel kavijj – dobar mursel hadis).
Ebu Husajb kaže: „Suvejd ibn Gafele (tabi’in koji je živio u doba Allahovog Poslanika, ali ga nije vidio) nam je za ramazan klanjao 20 rekata teravih namaza sa pet pauza za odmor.” (Bejheki, Nimavi – hasen)
Ebu Abdurrahman es-Sulemi kaže: “Hazreti Alija je pozvao učače Kur’ana uz ramazan pa je naredio jednom od njih da predvodi ljude u namazu i da im klanja 20 rekata (teravije). Hazreti Alija je s njima klanjao vitr.” (Bejheki, Ibn ebi Šejbe)
Abdullah ibn Kajs prenosi da je Šutejre ibn Šekel (tabi’in) klanjao uz ramazan 20 rekata i vitr. (Ibn ebi Šejbe)
Veki’ prenosi od Malika ibn Enesa, a on od Jahja ibn Se’ida da je rekao: „Omer ibn Hattab je naredio nekom čovjeku da s njima klanja 20 rekata.” (Ibn ebi Šejbe, Nimavi – mursel kavijj)
Abdulaziz ibn Rufej’ kaže: „Ubejj ibn Ka’b bi s ljudima u Medini uz ramazan klanjao 20 rekata (teravije) i tri rekata vitra.” (Ibn ebi Šejbe)
Ebu Ishak prenosi od Harisa (stariji tabi’in koji se družio s Alijom i Abdullahom ibn Mes’udom) da je klanjao ljudima 20 rekata (teravije) i tri rekata vitra, te daje kunut dovu učio prije rukua. (Ibn ebi Šejbe)
Ata’ (čuveni tabi’in) kaže: „(Odrastajući) zatekao sam ljude kako klanjaju 23 rekata sa vitrom.” (Ibn ebi Šejbe, Nimavi – hasen)
Nafi ibn Omer kaže: “Ibn ebi Mulejke (Učeni tabim rođen u doba Alijinog hilafeta ili malo ranije. Prenosio hadise između ostalog i od hazreti Aiše) je klanjao uz ramazan 20 rekjata…
Čitav tekst u pdf formatu Teravih_namaz_u_praksi_Allahovog_Poslani