Iz veterinarskog i javnozdravstvenog ugla, Kurban-bajram nosi potencijalne rizike za zdravlje ljudi i životinja / Životinje koje su prethodno liječene mogu biti prihvatljive za kurban, pod uvjetom da su potpuno ozdravile i da je prošao propisani vremenski period karence – vremena potrebnog da se lijek u potpunosti eliminira iz organizma životinje
Kurban-bajram je jedan od najvažnijih islamskih blagdana, koji nosi duboko duhovno, društveno i kulturno značenje. Ovo je vrijeme kada se dodatno povezujemo s porodicom, prijateljima, komšijama ali i sa siromašnima i onima kojima je pomoć najpotrebnija, prisjećajući se spremnosti Ibrahima, a. s., na najveću žrtvu iz pokornosti prema Bogu. Centralni čin Kurban-bajrama jeste žrtvovanje životinje, što simbolizira iskrenu predanost Bogu ali i brigu za zajednicu. Ipak, ovaj vjerski obred podrazumijeva i niz važnih zahtjeva koji se odnose na zdravlje i dobrobit životinja, zaštitu javnog zdravlja te stručni angažman veterinarske struke. Iz veterinarskog i javnozdravstvenog ugla, Kurban-bajram nosi potencijalne rizike za zdravlje ljudi i životinja. Da bi se vjerski obred ispravno, etički i bezbjedno proveo, neophodna je stručna organizacija, edukacija, kao i stalni nadzor nad čitavim procesom. Veterinarski nadzor je ključan tokom obrednog klanja, koje ne bi smjelo biti svedeno isključivo na kupovinu i klanje životinje. Stručan nadzor pomaže u prevenciji brojnih problema kao što su: pojava zaraznih bolesti kod životinja, zoonoza (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude), distribucija neispravnog mesa, kao i negativne ekološke posljedice zbog nepravilnog odlaganja otpada. Zato je uloga doktora veterinarske medicine od presudne važnosti u zaštiti zdravlja ljudi (javnoga zdravstva). Njihov zadatak je da u djelokrug veterinarskoga javnog zdravstva osiguraju nadzor prenosivih zaraznih i parazitarnih bolesti, veterinarski pregled, kontrolu i nadzor životinja namijenjenih klaoničkoj obradi, higijensku ispravnost mesa, monitoring hemijskih rezidua, nadzor nad zbrinjavanjem i utilizacijom konfiskata i otpadnih animalnih tvari, kao i zaštitu dobrobiti životinja kao nezaobilaznog dijela civiliziranog i etičkog odnosa čovjeka prema životinjama i prema ukupnoj biosferi.
Propisi i izbor kurbana
Kada je riječ o izboru životinje za kurban, u našem podneblju najčešće se koriste ovce, koze i goveda. Prema starosnim kriterijima, krava treba imati navršene dvije godine i da je ušla u treću, koza treba imati najmanje godinu dana i da je ušla u drugu godinu, dok ovca (ili ovan), također, mora imati godinu dana i da je zakoračila u drugu. Zdravstveni status životinje sažet je u predaji Allahovog Poslanika, a. s., koji je rekao: „Ne smije se žrtvovati u kurban hroma životinja, čija je hromost očita; slijepa, čija je sljepoća primjetna; bolesna, čija je bolest vidljiva; niti pretjerano mršava, toliko da su joj kosti sasušene.“Ovaj hadis jasno ukazuje na to da bolesna, slaba ili vidno oštećena životinja ne može biti prihvaćena kao kurban.
Jedan od najsigurnijih načina da se nabavi zdrava životinja jeste kupovina od provjerenih i pouzdanih uzgajivača. Nažalost, svjedoci smo sve većeg broja trgovaca i preprodavača koji uoči Bajrama nabavljaju životinje nepoznatog porijekla i sumnjivog zdravstvenog stanja, često motivisani isključivo brzom zaradom. Takva stoka, bez odgovarajuće identifikacije, poput ušnih markica, dodatno povećava rizik za potrošače. Odgovorni vlasnici i uzgajivači redovno provode zdravstvene kontrole, naročito uoči Kurban-bajrama. Tada se, između ostalog, radi i analiza krvi na bolesti poput bruceloze i Q-groznice.
Životinje koje su prethodno liječene mogu biti prihvatljive za kurban, pod uvjetom da su potpuno ozdravile i da je prošao propisani vremenski period karence – vremena potrebnog da se lijek u potpunosti eliminira iz organizma životinje. Karenca je ključna jer sprječava da ostaci lijekova završe u ljudskom organizmu putem mesa. Prilikom kupovine, preporučljivo je izdvojiti životinju iz stada kako bi se pažljivo pregledala. Time se mogu uočiti eventualni fizički nedostaci koje hadis Poslanika, a. s., jasno navodi, poput sljepoće, slomljenih rogova, problema s hodom (hromosti) ili pothranjenosti. Također, izgled vune, odnosno dlake (krzna) može ukazivati na zoohigijenske uvjete držanja i opći odnos prema životinjama. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na vidljive simptome kao što su groznica, proljev, vanjski paraziti, otežano disanje ili vidljive rane na tijelu.
Islam pridaje izuzetnu važnost dobrobiti životinja. Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, oštro je osudio zlostavljanje životinja te zabranio udaranje, žigosanje ili bilo kakvo obilježavanje životinja po licu. On je prokleo i ukorio one koji su prema životinjama postupali okrutno, a pohvalio je one koji su im iskazivali dobrotu i pažnju. Nažalost, u današnje vrijeme često svjedočimo postupcima koji odudaraju od prakse Poslanika, a. s., i dovode do velike okrutnosti prema životinjama. Posebno je nehumano postupanje s njima prije i tokom transporta. Transport u pretrpanim i slabo provjetrenim kamionima, naročito u toplim i vlažnim vremenskim uslovima, pri čemu životinje gube na težini i često su nepotrebno udarane. Mnoge od njih nisu ni hranjene ni napojene tokom puta. Slični teški uslovi često vladaju i u klaonicama. Životinje se mogu držati u neadekvatnim i primitivnim objektima bez ikakvog hlada, dok su često vezane kratkim užetima. Prilikom samog klanja, nerijetko se koriste udarci i nasilje kako bi se životinje prisilile da uđu u klaoničke prostorije. S obzirom da mnogi vjerski autoriteti nisu svjesni navedenih problema, potrebno je educirati uzgajivače, radnike zaposlene u klaonicama ali i sve muslimane da Kur’an i sunnet preporučuju lijepo ophođenje i brigu prema životinjama.
Veoma je važno da se ostaci od kurbana pravilno zbrinu i da se spriječi njihovo iznošenje ili iskopavanje od strane drugih životinja. Ovaj aspekt je od posebne važnosti jer su zabilježeni brojni slučajevi nepravilnog odlaganja otpada, uključujući bacanje u kontejnere, rijeke i potoke, te ostavljanje u šumama, što predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju i okolišu.
Postupak obrednog (halal) klanja životinje
Osnovni zahtjevi u vezi s postupanjem i klanjem životinja utemeljeni su na šerijatskim propisima. Kod klanja male stoke u vlastitom aranžmanu, potrebno je izvršiti pripreme koje uključuju iskopavanje rupe iznad koje će se položiti životinja, a u koju će se ispustiti krv. Ukoliko se kolje veći broj životinja, klanje treba obavljati na odgovarajućoj (betonskoj) platformi s ugrađenim odvodom i osiguranom tekućom vodom za ispiranje. Prilikom samog čina klanja koristi se oštar nož s dugom i izuzetno oštrom oštricom. Životinja se polaže na svoju lijevu stranu, po mogućnosti okrenuta u pravcu Kible. Nakon izgovaranja riječi: “Bismillahi Allahu Ekber”, u jednom potezu se presijeca vrat, od kože prema kičmi. Tom prilikom se presijeku dušnik, jednjak, obje karotidne arterije i jugularne vene, što omogućava brzo iskrvarenje i ubrzava smrt životinje. Nije dozvoljeno u tom trenutku presjeći kičmenu moždinu niti potpuno odvojiti glavu, jer bi se time narušila ispravnost halal-klanja. Preporučljivo je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, ukoliko je to u mogućnosti. Ako nije, dozvoljeno je da tu dužnost prepusti osobi većeg iskustva. Životinja koja se kolje treba biti zaklonjena kako je ne bi vidjele druge žive životinje. Klanje krupne stoke obično se obavlja u klaonicama koje ispunjavaju sve tehničke uvjete za halal-klanje. Pored općih standarda, klaonice trebaju imati posebno namijenjene boksove za sigurno i humano obaranje životinja, pri čemu se mora izbjeći upotreba lanaca ili sličnih sredstava koja mogu izazvati bol ili stres. Životinje se kolju dok su pri svijesti, kako to nalažu šerijatski propisi. Nije dozvoljena prethodna upotreba pištolja s probojnim metkom niti se smiju udarati čekićem, maljem ili sličnim predmetima u svrhu omamljivanja. Takve prakse su u suprotnosti s principima halal-klanja i dobrobiti životinja.
Pregled mesa i postupanje s otpadom
Nakon završenog klanja pristupa se pažljivom skidanju kože sa životinje, kako bi se očuvala u što boljem stanju. Potom slijedi vađenje utrobnih organa (želudac, crijeva), koji se zajedno s rogovima i dijelovima nogu odlažu u prethodno iskopanu jamu, namijenjenu za otpad nastao tokom klanja. Veoma je važno da se ovaj otpad pravilno zbrine i da se spriječi njegovo iznošenje ili iskopavanje od strane drugih životinja. Ovaj aspekt je od posebne važnosti jer su zabilježeni brojni slučajevi nepravilnog odlaganja otpada, uključujući bacanje u kontejnere, rijeke i potoke, te ostavljanje u šumama, što predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju i okolišu. Preostali unutrašnji organi (jetra, pluća, srce) vade se iz trbušne šupljine i detaljno pregledaju. Cijeli proces rukovanja trupom i mesom potrebno je provesti uz maksimalne higijenske mjere, jer nepravilno skladištenje i nehigijensko postupanje mogu dovesti do ozbiljnih trovanja izazvanih bakterijama poput Salmonelle, E. coli i Listerije. Tokom pregleda posebna se pažnja posvećuje mogućim patološkim promjenama i prisustvu parazita. Promjene na jetri, poput onih uzrokovanih parazitskim bolestima kao što su metiljavost i ehinokokoza, mogu se prepoznati po prisustvu bjeličastih kvržica (mjehura ispunjenih tečnošću) veličine od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Organi kod kojih su uočene sumnjive promjene odlažu se na isti način kao i prethodno navedeni otpad. Neispravno je ove organe koristiti za ishranu pasa i mačaka, jer se time može produžiti razvojni ciklus parazita i omogućiti dalje širenje bolesti. Ukoliko se primijete obimne patološke promjene na jetri, plućima ili na mesu, neophodno je odmah obavijestiti nadležnu veterinarsku inspekciju, kako bi izvršila stručni pregled ostatka trupa i spriječila distribuciju potencijalno kontaminiranog mesa. Važno je napomenuti da goveđe, ovčije i kozije kože ni pravna ni fizička lica ne mogu staviti u preradu i promet prije obavljene pretrage na bedrenicu (antraks).
Odlaganje i transport mesa
S obzirom na to da Kurban-bajram trenutno nastupa u ljetnim mjesecima, posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom odlaganju i transportu mesa. Ukoliko se meso prevozi od klaonice do kuće, neophodno je da se taj transport izvrši u što kraćem vremenskom roku. Kod dužeg transporta mesa, naročito u toplim vremenskim uslovima, neophodno je osigurati tzv. hladni lanac, odnosno obezbijediti da se meso prevozi u vozilima s rashladnim uređajima. Kada se radi o transportu vlastitih kurbana i njihovoj podjeli, preporučuje se korištenje prenosivih frižidera ili termotorbi, uz upotrebu ledenih patrona. Na taj način spriječit će se kvarenje i pojava patoloških promjena na mesu, što je posebno važno prilikom distribucije u većim urbanim sredinama gdje transport često traje duže.
U urbanim sredinama česta je praksa da se trećina kurbanskog mesa donira javnim kuhinjama, staračkim domovima i humanitarnim organizacijama. U takvim slučajevima obavezno je priložiti kopiju potvrde o zdravstvenoj ispravnosti mesa, odnosno nalaz koji potvrđuje negativne rezultate analiza krvi na zarazne bolesti.
Zaključak
Kurban-bajram, kao jedan od najznačajnijih islamskih blagdana, nadilazi duhovnu dimenziju i sa sobom nosi ozbiljne zahtjeve u pogledu javnog zdravstva, dobrobiti životinja i ekološke odgovornosti. Iz veterinarske perspektive, pravilno upravljanje procesom klanja i rukovanja mesom predstavlja ključni faktor u očuvanju zdravlja ljudi i životinja. Edukacija građana, primjena higijenskih mjera i aktivno uključivanje veterinarskih stručnjaka u sve faze – od odabira i pregleda životinje, preko klanja, pa do transporta i distribucije mesa – neophodni su kako bi se izbjegli rizici od zaraza, trovanja i ekoloških problema. Sam čin klanja kurbana treba biti izveden u skladu s vjerskim propisima, ali i savremenim standardima veterinarske i zdravstvene prakse. Time se osigurava, ne samo ispravnost obreda već i zaštita šire zajednice, što je u duhu istinskih vrijednosti koje Kurban-bajram promiče