U nedjelju. 6.septembra 2026.godine, poslije podne namaza u džamiji u Bjelimićima, u okviru manifestacije “Dani tradicionalnih mevluda 2026.” Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Konjic, održan je mevludski program.
Nazif ef. Kurtović, imam džemata Bjelimići, je na početku programa poselamio džematlije, zahvalio Allahu na lijepom skupu te učinio dovu “da spusti Svoju milost na naš skup”.
Mevlud su učili imami MIZ Konjic a predavanje je održao glavni imam MIZ Konjic Refik ef. Delić.
Na početku obraćanja Refik ef. Delić podsjetio je na višestoljetnu prisutnost islama na ovim prostorima i činjenicu da su generacije Bošnjaka, zajedno sa svojom ulemom, znale čuvati vjeru i prilagođavati svoj vjerski život vremenu i okolnostima u kojima su živjele. Posebno je istakao značaj tradicionalnih okupljanja poput mevluda, naglašavajući da ona nisu samo dio tradicije nego i prilika za zajedničko prisjećanje na vjeru, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i vrijednosti koje povezuju zajednicu.
Govoreći o smislu okupljanja vjernika, Delić je podsjetio na predaju prema kojoj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao ashabe zbog čega su se okupili u halki. Kada su odgovorili da su se okupili kako bi spominjali Allaha, zahvaljivali Mu na uputi i na tome što im je poslao Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, Poslanik ih je obavijestio da se Allah pred melekima ponosi takvim skupom.
„Mi ovdje ni zbog čega drugog nismo došli osim iz ljubavi prema našem Gospodaru, iz ljubavi prema našem Poslaniku, iz ljubavi prema našoj tradiciji, iz ljubavi prema našoj zajednici i našem zajedništvu“, kazao je Delić, ističući upravo tu dimenziju mevludskih okupljanja.
Posebnu pažnju posvetio je vremenu u kojem živimo, ukazujući na brojne izazove kojima je savremeni čovjek izložen, posebno kroz društvene mreže i stalnu dostupnost različitih sadržaja. U takvom ambijentu, kazao je, džamije i vjerska okupljanja mogu biti svojevrsne oaze u kojima se vjernici međusobno ohrabruju, podsjećaju na svoju životnu misiju i pronalaze smiraj.
„Mi vjernici i vjernice u takvom okruženju tražimo oaze gdje ćemo bodriti jedni druge, gdje ćemo se podsjećati jedni druge šta je naša životna misija, zašto smo ovdje“, poručio je glavni imam MIZ Konjic.
U nastavku predavanja Delić je govorio o kur'anskom opisu odnosa među vjernicima, podsjetivši na 71. ajet sure Et-Tevbe, u kojem se vjernici i vjernice opisuju kao prijatelji i zaštitnici jedni drugih, koji naređuju dobro, odvraćaju od zla, obavljaju namaz i daju zekat.
Ovaj ajet, istakao je, predstavlja i pitanje koje svaki vjernik treba postaviti samome sebi – jesmo li zaista jedni drugima prijatelji i koliko smo spremni jedni drugima iskreno ukazati na ono što nije dobro. Pravo prijateljstvo, prema njegovim riječima, podrazumijeva iskren savjet, upućen bez ponižavanja, ismijavanja i ogovaranja.
Govoreći o savremenim društvenim prilikama, osvrnuo se i na predizbornu kampanju, upozoravajući na pojave ismijavanja, ponižavanja i napada na dostojanstvo drugih ljudi. Naglasio je da se politički stavovi mogu razlikovati, ali da to ne smije biti razlog da se vrijeđa čovjekova čast i dostojanstvo.
„Ne borimo se za to koliko je ko ljepši ili okretniji, već programom i onim što je radio“, kazao je Delić, pozivajući na odgovornost u javnom govoru i odnosu prema drugima.
Jedna od tema predavanja bila je i povjerenje kao temelj zajednice. Podsjetio je na osobinu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koju je nosio još prije poslanstva – nadimak El-Emin, Povjerljivi. Govoreći o događaju vezanom za postavljanje Crnog kamena prilikom obnove Kabe, istakao je da su Mekelije upravo u Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, prepoznale čovjeka čijem sudu mogu vjerovati.
Tu je poruku povezao sa savremenim životom, naglašavajući da povjerenje nije samo društvena vrijednost nego i pitanje vjere. Posebno je upozorio na pojavu nepovjerenja koje se širi među ljudima i koje može ozbiljno ugroziti zajednicu.
„Narod koji ubije povjerenje, budućnost će mu tamna biti“, poručio je Delić.
U drugom dijelu predavanja govorio je o hadisu u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorava na tri pogubne stvari: pohlepu kojoj se čovjek pokorava, strast koja se slijedi i samodopadljivost.
Objašnjavajući pojam pohlepe, Delić je naglasio da islam ne osuđuje čovjekovu prirodnu želju da ima više i bolje, nego način na koji do toga dolazi. Problem nastaje onda kada čovjek zbog imetka ili koristi prelazi granice i uzima ono što mu ne pripada. U tom kontekstu govorio je i o korupciji, kupovini glasova i odgovornosti i onoga koji nudi i onoga koji pristaje na takvu trgovinu.
Kada je riječ o strasti, upozorio je da ona čovjeka može dovesti u stanje u kojem vlastite želje stavlja iznad Božijih principa. Kao primjer je naveo situacije u kojima čovjek zna da nešto nije ispravno, ali ipak ustrajava u tome jer ne želi promijeniti svoje ponašanje. Posebno je ukazao i na pojavu ogovaranja, naglašavajući da vjernik ne smije biti uvjeren da su grijesi uvijek „nečiji tuđi“, već da se mora neprestano preispitivati.
Treću pogubnu stvar – samodopadljivost – povezao je sa savremenom kulturom samopokazivanja, društvenim mrežama i potrebom da čovjek drugima neprestano predstavlja sliku sebe kakvu želi da vide. Upozorio je da problem nije samo u tome što čovjek vidi tuđe greške, nego što zbog zaokupljenosti sobom prestaje primjećivati vlastite.
Predavanje je zaključio pozivom na skromnost, iskreno preispitivanje vlastitog ponašanja i čuvanje zajedništva, uz poruku da čovjek svoju vjeru treba potvrđivati odnosom prema Allahu, ali i odnosom prema drugim ljudima.
Dani tradicionalnih mevluda tako i ove godine predstavljaju priliku da se kroz zajednička okupljanja, učenje, mevlud i predavanja obnovi sjećanje na život i misiju posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, ali i da se vjernici podsjete na vrijednosti koje su temelj zdravog pojedinca i zajednice.
