Muftijstvo mostarsko

Predstavljena monografija „Muftije Mostara i Hercegovine“

U okviru manifestacije „Dani mevluda i zikra“ sinoć je u Mostaru predstavljena monografija „Muftije Mostara i Hercegovine“, Ahmeda Mehmedovića.

O knjizi su u Sali Centra za kulturu Grada Mostara uz autora govorili muftija mostarski Salem-ef. Dedović, muftija u penziji Seid-ef. Smajkić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić i profesor na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić“ dr. Faruk Taslidža.

Uz Muftijstvo u ranom periodu Mostara, napominje prof. Taslidža, važnu ulogu u kulturnom i prosvjetnom poletu grada Mostara imala je Karađoz-begova medresa koja je u narednim stoljećima iznjedrila brojne učenjake, književnike i pjesnike.

– Mehmedović je uložio veliki trud da bi nam približio instituciju Muftijstva i ljude koji su nosili tu instituciju, a to su mostarske muftije. On je detektirao ukupno 41 znamenitu ličnost koja je obavljala ovu dužnost – kazao je Tasližda.

Knjiga uz biografije muftija nudi i njihove bibliografije što je izuzetno dragocjen naučno istraživački poduhvat.

– Ponosan sam na ovo djelo. Uradilo smo dosta izdavačkih projekata ali ovo djelo ima veliku vrijednost zbog zahvata da je rađeno na primarnoj arhivskoj građi koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i što po prvi put imamo nepoznate i neistražene podatke o mostarskim i drugim hercegovačkim muftijama. Na ovaj način imamo uvezano platno muftijske institucije dugo više od 430 godina – istakao je muftija Dedović.

Impozantni rezultati objavljene monografije, dodao je, Bošnjake u Hercegovini čini utemeljenim i čvrstim jer je institucija Muftijstva imala nemjerljiv značaj ne samo za vjerski, već i društveno politički, kulturni i obrazovni život.

– Na ovaj način taj kontinuitet je ispoljen, sačuvan i uvezana je relevantna niska mostarskih muftija. Dragocjeno nam je što po prvi put imao podatke o muftijama iz drugih hercegovačkih mjesta – kazao je muftija.

U sekundarnom narativu knjige prepoznatljivi su naslovi brojnih knjiga vjerskog sadržaja koje daju odgovor zašto je Mostar važio kao grad znanja i grad nauke.

– Mi bismo bili sretni da ovo bude jedan poticaj posebno novoj generaciji mladih teologa i istraživača da nastave ova istraživanja. Ahmed je otvorio ta vrata. Radovi naših muftija traže kritički osvrt, valorizaciju iščitavanja u našem savremenom vremenu, jer dosta toga nam je još uvijek nepoznato. Ahmed je ovom monografijom učinio veliku uslugu nauci, budućim generacijama olakšao posao i nadamo se da će to oni prepoznati, da će pronaći ljubavi i odgovornosti da se ovim putem krene dalje – primijetio je muftija Dedović.

Uz biografije mostarskih muftija Mehmedović je objavio biografije šestorice blagajskih, dvojice ljubinjskih i trojce trebinjskih muftija.

– Materija je bila vrlo kompleksna. Koristio sam svu raspoloživu literaturu koja je do sada objavljena, ali smo poentu dali na rukopise Gazi Husrev-begove biblioteke gdje smo pronašli mnogo podataka koji su oblikovali knjigu – istakao je autor monografije Ahmed Mehmedović.

(Hasan Eminović/Preporod.info)