Glavni imam posjetio Općinu Konjic
Danas (31. decembar 2020.g.) je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Konjic Refik ef. Delić posjetio Općinu Konjic i općinskog načelnika Osmana Ćatića, kojem je ovom prilikom uputio čestitku u ime Medžlisa Islamske zajednice Konjic i u svoje ime i zaželio uspješno obavljanje povjerene dužnosti u narednom mandatnom periodu.
Muftija mostarski, mr. Salem ef. Dedović posjetio je Medžlis IZ-e Konjic
U ponedeljak, 28.12.2020., muftija mostarski, mr. Salem ef. Dedović posjetio je Medžlis Islamske zajednice Konjic.
Muftija je održao sastanak sa glavnim imamom, Refik ef. Delićem i sekretarom Medžlisa IZ-e Konjic Drpljanin Jasminom.
Glavni imam je upoznao muftiju sa stanjem vjerskog života na području Medžlisa Islamske zajednice Konjic sa posebnim osvrtom na okolnosti koje uzrokuje pandemija corona virusa. Razgovaralo se i o adaptaciji vakufskih objekata i njihovim stavljanjem u funkciju. Istaknuto je da su postignuti vidljivi rezultati, što je unaprijedilo rad Medžlisa u cjelini.Također je bilo govora i o projektima i aktivnostima koji će se provoditi u narednom periodu.
Proučena hafiska dova hafizu Dini Peliću
U Gradskoj džamiji u Konjcu, 03.12.2020.godine, poslije podne namaza, uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, proučena je hafiska dova novom konjičkom hafizu hafizu Dini Peliću.
Hafiz Dino Pelić sin rahmetli Envere i Envera rođen je 23.05.1989.godine u Mostaru. Osnovnu školu završio je u Konjicu 2004.godine. Konjičku gimnaziju završio je 2008.godine, nakon čega upisuje elektrotehnički fakultet u Sarajevu koji završava 2013.godine. Kur’ansko pismo i tedžvid uči pred Almir ef. Hondom, tadašnjim imamom čaršijske džamije u Konjicu, a potom počinje učiti hifz pred hafizom Ruhid ef. Nezirom 2012.godine.
U periodu 19.10.2020 – 02.11.2020. godina pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u sastavu: Hafiz Ismet Spahić, hafiz Mensur Malkić, hafiz Haso Popara i hafiz Salih Halilović, uspješno polaže hifz i stječe časnu titulu hafiza Kur’ana.
Oženjen je i otac dvoje djece.
Na početku današnjeg mubarek skupa okupljenim hafizima i džematlijama obratio se glavni imam Medžlisa IZ-e Konjic Refik ef. Delić, koji je uz izraze zadovoljstva i čestitke novom hafizu napomenuo da je Hafiz Dino Pelić peti hafiz nakon rata u Konjicu uz dovu Uzvišenom da ih u budućnosti imamo još više.
Ašereta su učili hafizi: hafiz Ruhid ef. Nezir, hafiz Hikmet ef. Džanko, hafiz Jusuf Bećoja, hafiz Faris Begić.
U svojstvu izaslanika reisu-l-uleme IZ u BiH, dr. Huseine ef. Kavazovića, prisutnima se obratio Kura-hafiz dr. Dževad ef. Šošić koji je novom hafizu uručio diplomu hafiza Kur’ana.
Radno otvorenje mesdžida na Čelini
Dana 8.8.2020.godine, uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera, obavljeno je radno otvorenje mesdžida na Čelini.
Zbog epidemioloških okolnosti svečanost je bila lokalnog karaktera gdje je bio prisutan predsjednik Crvenog polumjeseca za BiH iz UAR-a Mahmud Ali, predsjednik Medžlisa Konjic Adnan Faladžić, glavni imam Refik ef. Delić, nekoliko imama MIZ Konjic i mještani Čeline.
Donator ovog mesdžida je Merjem Rašid Abdullah Ezzanhani.
U Konjicu obilježen Dan šehida
U prisustvu velikog broja vjernika, članova porodica šehida, demobilisanih boraca A R BiH, drugi dan ramaznskog bajrama u Konjicu je obilježen Dan šehida. Obilježavanje Dana šehida počelo je u 10 sati na centralnom spomen obilježju šehidima na Trgu državnosti Alija Izetbegović u Konjicu a nastavljeno je obilaskom svih šehidskih spomen obilježja u gradu. Ja’sin je proučen u šehidskom mezarju kod Čaršijske džamije u Konjicu. Tom prilikom glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Konjic Refik ef. Delić je u svom obraćanju, između ostalog, podsjetio vjernike na važnost ovog dana i veličinu onih kojih se u ovom danu sjećano, podsjećajući da su šehidi živi kao i vrijednosti za koje su se borili i život dali. Pred veličinom njihove žrtve ne treba držati velike govore, pogotovo ne vršiti ikakvu samopromociju, jer pred šehidima treba šutjeti i slušati šta oni, tj. njihovi mezari nama govore – a govore mnogo. Podsjetio je na potrebu posvećivanja veće pažnje majkama naših šehida, pozivajući vjernike da u ovom danu poljubimo ruku majki naših šehida i iskažemo u ponoj svijesti svoju odlučnost i rješenost da šehide i ono za što su oni dali svoje živote nikad ne zaboravimo.
Podsjećanja radi, odlukom Rijaseta Islamske zajednice od 23. januara 1995. godine, u BiH je drugi dan Ramazanskog bajrama proglašen Danom šehida, kao dan sjećanja na sve one koji su dali živote braneći porodicu, čast, domovinu i vjeru. Taj dan se obilježava obilaskom šehidskih mezarja, posjetama šehidskim porodicama, učenjem hatme za sve šehide i podsjećanjem na njihovu žrtvu.
Bajram šerif mubarek olsun!
Bajram namaz, uz jasno definirane mjere zdravstvene zaštite, na području Medžlisa Islamske zajednice Konjic klanjan je u svim aktivnim džamijama na području Medžlisa IZ Konjic. Centralna manifestacija klanjanja Bajram-namaza upriličena je u sportskoj dvorani u Konjicu gdje je Bajram namaz predvodio i bajramsku hutbu održao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Konjic Refik ef. Delić.
Drugi dan bajrama – Dan šehida obilježit će se prema važećem protokolu o obilježavanju Dana šehida u IZ u BiH. U 10:00 h planirano je okupljanje na centralnom spomen obilježju (Trg državnosti Alije izetbegovića), a u 10:30 min jasin i dova na šehidskom mezarju kod Čaršijske džamije.
Preporučujemo osobama iz rizičnih grupa stanovništa da izbjegavaju dolazak na Bajram namaz u zatvorenom prostoru.
Ramazan Šerif Mubarek Olsun!
Prema takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini večerašnjim zalaskom sunca nastupa mubarek mjesec Ramazana, a sutra je prvi dan ramazanskog posta. Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama.
U skladu sa trenutnom situacijom, vjerski život tokom ramazana u našoj domovini bit će organizovan u okviru vanrednih mjera koje važe u državi zbog proglašene pandemije korona virusa.
Podsjećamo ovom prilikom da će prvog dana ramazana, u 12.00 sati, početi i emitiranje televizijskog programa na kanalu BIR TV, koji će biti dostupan putem BH Telecom i Telemach kablovskih operatera. BIR TV je porodična televizija koja njeguje islamske vrijednosti i platforma putem koje Islamska zajednica ostvaruje kontakt i komunikaciju sa muslimanskom i bosanskohercegovačkom javnošću. Na ovaj način Islamska zajednica je preuzela obavezu da različitim medijskim sadržajima pokuša nadomjestiti sadržaje i aktivnosti koji bi se u normalnim okolnostima realizirali neposredno u džamijama, mahalama, u zajedničkim iftarima i druženjima sa članovima porodice i prijateljima.
Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoštovlje posta koje odgaja dušu i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije hidžre, u Medini.U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći isra’a desete godine poslanstva – po najpretežnijem mišljenju. Pet ili više godina poslije propisan je post, tj. druge godine po hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana.
S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju mjesečeve godine, ramazan pada u svako godišnje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto.
Podsjetimo uzgred da je Božiji Poslanik zabranio neprekidan post čak i onima koji bi iz svoje vjerske revnosti htjeli da to vrše kao duhovnu vježbu, tražeći tako što više blagoslova. Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: ,,Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha… U tom cilju ništa nije efikasnije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa
Riječ ramazan spominje se samo jedanput u Kur’anu, u suri El-Bekare, 185 ajet: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, Uputa za ljude, i jasnih dokaza Prave Staze, i lučenja Istine od laži…“.
Ibn Manzur u svom rječniku Lisan al-‘Arab korijen riječi ramadan dovodi u značenje žestine, pripeke, vrućine koja nastaje usljed djelovanja sunca. Naime, događalo se da su najžešće vrućine u mjesečevoj godini bile u mjesecu ramazanu, te su Arapi po riječi ar-ramadañu koja znači žestoka vrućina, izveli ime ,,ramadan“–vrijeme, tj.“Mjesec žestoke vrućine“. Opisujući pojam ramadan u značenju “ono što sažiže“ ili “onaj koji sažiže“, Ibn Manzur kaže da je riječ ramadan dobila takvo ime jer post tokom ramazana sažiže postačevu utrobu uslijed žestine žeđi…
Svevišnji je odabrao i istakao mjesec ramazan među ostalim mjesecima i po tome što je u njemu počelo objavljivanje Kur’ana.
Govoreći o načinu objavljivanja Kur’ana u mjesecu ramazanu, El-Maverdi u svom tefsiru saopćava sljedeće: “Bog veličanstveni objavio je Kur’an u cijelosti/odjedanput iz Ploče Pomno Čuvane na Zemlji najbliže nebo, u mjesecu ramazanu, u njegovoj Noći Snage! A potom je objavljivao Kur’an Svojemu Poslaniku, Boga ga blagoslovio i podario mu mir, (u dijelovima) prema Svojoj Volji objavljivanja!“ Komentatori Kur’ana, govoreći o znamenitosti ramazanskog vremena, navodi predanje u kojem su, prema brojnim mišljenjima muslimanskih autoriteta, objavljene i druge Božije objave. “Prenosi Abú l-Muslim od Wa’ilata, a ovaj od Vjerovjesnika, Bog ga blagoslovio i podario mu mir, koji veli: “Ibrahimove Listine/Suhufi objavljene su prvu noć ramazana, Tevrat je objavljen nakon što je prošlo šest noći ramazana, Indžil je objavljen nakon što je prošlo trinaest noći ramazana, a Kur’an je objavljen nakon dvadeset i četvrte noći ramazana…”
Allah, dž.š., u Kurʼan-i kerimu, propisao nam je jednomjesečni post u toku svake godine da bi bili bogobojazni. (Vidi: El-Bekare, 183) Riječ takva – kod nas se prevodi kao bogobojaznost, ili kao svijest o Allahu, dž.š., što zahtijeva izbjegavanje harama i činjenje samo onoga što je dozvoljeno, ukratko, to je čvrsto čuvanje granica koje je Uzvišeni objavio u Svojoj Knjizi i ugradio u našoj prirodi. Ta odlika krasila je sve Allahove vjerovjesnike. Da bi se takvaluk što bolje razvio u čovjeku – Allah, dž.š., je propisao post, jer je post takva vrsta ibadeta u kome ne može biti licemjerja i u kome se čovjek vježba da i u tajnosti, kada ga ni jedna osoba ne vidi, bude iskren i poslušan Allahu, dž.š., a u skladu sa Poslanikovim hadisom: „Ihsan – dobročinstvo je da robuješ Allahu kao da Ga vidiš, jer iako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi.“(Buhari i Muslim)
U toku jednodnevnog posta, koji traje od zore do zalaska sunca, musliman se uzdržava od jela, pića, pušenja i polnog općenja. U svojoj kući pored hrane i pića, na njivi i livadi, pokraj potoka bistre vode, u kancelariji, na radnom mjestu, na različitim mjestima gdje ga niko od ljudi ne vidi, postač ne prekoračuje granice koje je Allah, dž.š., uspostavio u toku ramazana. Postaču su zabranjene stvari koje su inače dozvoljene kao što su halal ishrana i halal piće, halal intimni odnos, a poštujući ta ograničenja vjernik potvrđuje vlastitu bogobojaznost.
Pored spomenutog, za valjanost posta potrebna je kontrola naših postupaka, kao i naših jezika, ušiju, očiju, ruku… Poslanik Muhammed, s.a.v.s., upozorio je da od svoga posta nemaju ništa oni koji se sustežu od jela i pića, a ne čuvaju se ružnih riječi, neprimjerenog govora, ogovaranja, laži, slušanja ružnih stvari, zabranjenih pogleda, nedozvoljenih dodira i slično. Postač koji prihvati ovo upozorenje i potrudi se da upotpuni post, Muhammed, s.a.v.s., kaže da mu je takav post štit od zla, štit od šejtanskih nagovora i spletki.
Kurʼanski termin za post je es-sijām – što znači mirovanje. Sāʼim označava drvo čije grane miruju kada nema vjetra. Tako vjernik u toku ramazana dobrovoljno ulazi u stanje posebnog mirovanja, smirenosti i smiraja. Ta smirenost je blagodat i za dušu i za tijelo.
„Postite – bit ćete zdravi”, rekao je Muhammed, s.a.v.s., a savremena medicina, koja preporučuje post od 30 do 40 dana godišnje, nazvala ga je „operacijom bez noža”.
Ramazanom – mjesecom posta, Arapi su nazvali najsušniji mjesec u kojem zemlja ispuca i željno očekuje kišu.
U ramazanu je spuštena blagoslovljena Riječ s nebeskih visina, počelo je objavljivanje Kurʼan-i kerima. Zato duša u ramazanu, poput ispucale zemlje, željno očekuje da primi blagoslove posta, da ih upije u sebe i da se osvježi, da na svoj način ozeleni i procvjeta.
Ramazan je i mjesec pojačanog ibadeta u svim vidovima, ali se jedan ibadet u njemu posebno naglašava – to je razmišljanje uz Allahovu Knjigu, Kurʼan-i kerim koja je „uputa, milost i lijek vjernicima”.
Dok posti, osoba istančanije misli i osjeća, i spremnija je primiti mudrost i ljepotu Allahove poruke. Za tu svrhu islam je ustanovio instituciju iʻtikāfa, prema kojoj svaka zajednica muslimana izabere jednog pobožnog i razboritog člana kako bi deset posljednjih dana ramazana proveo osamljen u džamiji učeći Kurʼan, razmišljajući o njegovim ajetima i upućujući dove Allahu, dž.š., za dobrobit stanovnika određenog grada ili mjesta.
Ramazan je i mjesec posebne brige za sve one koji su u nevolji i u stanju potrebe, zato u mjesecu ramazanu budimo saosjećajni, pokažimo solidarnost, pobrinimo se za one koji su potrebni naše brige i pomoći, i sjetimo se da svako naše dobro djelo u ramazanu Allah, dž.š., nagrađuje čak sedamdeset puta više nego u drugim mjesecima.
Muhammed, s.a.v.s., je uoči ramazana uputio poruku svojim ashabimai kazao: „O ljudi, dolazi vam ramazan sa blagoslovom, milošću i oprostom, mjesec koji je Allahu draži od svih drugih mjeseci, čiji su dani važniji od svih drugih dana i čije su noći značajnije od svih drugih noći, a čiji su trenuci bolji od svih drugih trenutaka. To je mjesec u kome ste pozvani Allahu u gostoprimstvo. Spavanje u njemu je ibadet a disanje u mjesecu ramazanu je tesbih. Djelo koje uradite u mjesecu ramazanu biće primljeno kod Allaha, dž.š.. U mjesecu ramazanu nesretan je samo onaj kome je uskraćen oprost grijeha. Poštujte starije i imajte samilosti prema mlađima. Održavajte rodbinske veze. Oborite poglede od onoga što vjerniku nije dozvoljeno gledati, i ne slušajte ono što je vjerniku zabranjeno slušati. Smilujte se siročadima, pa će se Allah smilovati vama. Tražite od Gospodara vašeg da vam oprosti grijehe i upućujte Mu dove poslije svakog namaza. To je najbolje vrijeme za dovu u kome Allah obasipa svoje robove milošću i prima dovu koja mu bude upućena.“
Na kraju, molim Allaha, dž.š., da nam oprosti grijehe, da nam se smiluje, da nas učvrsti na pravom putu i da nas pomomogne da hairli dočekamo i ispostimo mubarek ramazan. Āmīn, jā Rabbeʼl-‘ālemīn.
Mubarek noć Lejletu-l-berat
Mubarek noć Lejletu-l-berat, po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu nastupa u akšam, u utorak, 7. aprila, doživljava se kao vjesnik nadolazećeg mjeseca posta, mubarek ramazana. Obilježava se i kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu, a u tradiciji bosanskih muslimana poznata je i kao noć oprosta, sudbine i želja. Ova odabrana noć u hadisima, predajama Poslanika Muhammeda, a.s., se spominje kao noć u kojoj Uzvišeni Allah, dž.š., određuje ljudske sudbine, ljudske živote i njihovu nafaku, a u nekim hadisima se spominje da u ovoj noći Allah, dž.š., prašta ljudima grijehe.
U Kur’anu se ova noć spominje u poglavlju Ad-Duhan (Dim) u kojoj Allah, dž.š., kaže da je to blagoslovljena noć u kojoj Bog određuje sve svoje odredbe. Lejletu-l-berat znači oslobađanje, čišćenje. Allah, dž.š., u toj noći oslobađa od grijeha veliki broj ljudi.
Ova mubarek noć ima više imena, noć polovine ša’bana, noć oprosta, noć oslobođenja, noć izlaganja djela, noć rasporeda i odluke. Po časnome hadisu, naziv ove noći je “Nisfuš-Ša‘ban”, što znači polovina mjeseca ša’bana.
Tradicionalno muslimani ovog podneblja mubarek noći provode učeći Kur’an-i-Kerim, klanjajući nafile uz zikr-često spominjanje i veličanje Gospodara, kao i upućivanjem dova Svemilosnom.
Gorani: Reisu-l-ulema darovao sedmo dijete porodice Subašić
U selu Gorani kod Konjica sedmo dijete obradovalo je porodicu Subašić. Danas im je uručen poklon reisu-l-uleme Huseina Kavazovića i Odjela za brak i porodicu u Upravi za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH te poklon muftije mostarskog Salema ef. Dedovića.
Gorani su od Konjica udaljeni 24km. Amela i Haris Subašić su sretni roditelji koji se uspješno pobrinu za svoje potrebe baveći se poljoprivredom.
– Posjetili smo porodicu Subašić i uručili poklon reisu-l-uleme povodom rođenja sedmog djeteta, njihove kćerke Rejhane, jer smo protekle dvije godine u Odjelu za brak i porodicu započeli jednu lijepu praksu kazala je dr. Safija Malkić. Pojasnila je da Islamska zajednica na simboličan način stimulira natalitet koji opada u Bosni i Hercegovini već duži niz godina tako što daruje šesto, sedmo i svako naredno dijete u svakoj porodici. Dodala je da je reisu-l-ulema poselamio roditelje koji su u današnje vrijeme rijedak svijetli primjer sa ovako velikim brojem članova porodice.
-Želimo takve roditelje podržati i ističući njihov primjer ohrabriti druge bračne parove jer je i poslanik Muhammed a.s. kazao “Ženite se i porađajte se, jer ću se ja s vama i vašom brojnošću ponositi na Sudnjem danu.” – kazala je dr. Malkić.
– Ovo je mali znak pažnje kojim želimo pokazati da se svi radujemo kada čujemo za ovako lijepe vijesti – rekao je Refik ef. Delić, glavni imam Medžlisa IZ Konjic koji je uručio muftijin poklon.
-Inače u našem medžlisu darujemo svako novorođeno dijete simboličnim poklonom od 200KM u okviru fonda “Podrška roditeljstvu” koji smo osnovali 2019. godine – naglasio je Delić i podsjetio da je imam u Goranima Muamer ef. Cero taj poklon uručio taj poklon odmah po rođenju. -Fond je dodatna veza sa džematlijama i pruža priliku za susrete u lijepim prilikama, pojašnjava glavni imam.
U osnovnoj školi u Goranima nastavu pohađa 37 djece i svi pohađaju mektebsku nastavu.
Najstariji sin u porodici Subašić je Bilal (16), a Dalila (14), Hamza (13) i Sumeja (9) pohađaju osnovnu školu. Sudeći po njihovom uspjehu za očekivati je da će Velid (6) i Ismail (3) biti jednako dobri učenici. Dalila je odlična učenica devetog razreda i kaže da je za nastavak školovanja izabrala medresu, što raduje majku Amelu zbog, kako kaže, sigurnosti koju medrese pružaju.
Amer ef. Bubalo: Govori dobro ili šuti
U okviru redovnih mjesečenih tribina imama Medžlisa IZ Konjic u četvrtak 05.03.2020. godine iza jacije namaza u Čaršijskoj džamiji u Konjicu predavanje na temu “Govori dobro ili šuti” održao je imam džemata Ribići Amer ef. Bubalo.
Sadržaj predavanja:
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro ili neka šuti! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka bude pažljiv prema svom komšiji! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka počasti svoga gosta!” (Buhari i Muslim)
Prenosilac hadisa
Ebu Hurejra Abdurrahman b. Sahr ed-Devsi poznat je po svom nadimku Ebu Hurejra koji mu je otac nadio u džahilijetu. Islamski se učenjaci u pogledu njegovog imena razilaze na oko trideset mišljenja. Hafiz Ibn Abdulberr kaže: “Mišljenje na kojem se smiruje duša jeste da mu je ime Abdurrahman b. Sahr.” Ovo mišljenje zastupali su i Muhammed b. Ishak, Hakim i Nevevi. Ebu Hurejra je ashab koji je prenio najveći broj hadisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Spominje se da je Bekijja b. Mahled u svome Musnedu zabilježio 5.374 hadisa od Ebu Hurejre, radijallahu anhu. Niko od ashaba ne prenosi ni približno broju hadisa koje on prenosi. Imam Buhari rekao je: “Od njega je hadis prenosilo 800 ljudi ili više.” Umro je u Medini 59. godine po Hidžri u 78. godini života i ukopan je na mezarju Bekija, Allah bio zadovoljan njime. (Vidjeti: Ibn Abdulberr, El-Istiab; Ibn Hadžer, Tehzibut-tehzib)
Vrijednost i značaj hadisa
Ovo je veličanstveni hadis koji nas podučava mnogim lijepim postupcima i za njega je rečeno da predstavlja polovicu islama.
Imam Nevevi spominje riječi malikijskog učenjaka Ebu Muhammeda Abdullaha b. Ebu Zejda: “Svi lijepi postupci proizlaze iz četiri hadisa”, pa je među tim hadisima spomenuo i ovaj hadis. (El-Vafi fi Šerhil-Erbeinen-Nevevijja)
Hafiz Ibn Hadžer, rahimehullahu teala, rekao je: “Ovaj hadis obuhvata tri naredbe koje podstiču na lijepo ponašanje, riječima i djelima.” (Fethul-Bari)
Kratak komentar hadisa
Zaista, suvišan govor vodi čovjeka ka ponoru grijeha, dok se primjer plodonosnog govora navodi u Knjizi Uzvišenog Allaha: “Nema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada traže da se milostinja udjeljuje ili da se dobra djela čine ili da se uspostavlja sloga među ljudima.” (En-Nisa, 114) Štetne posljedice suvišnog govora su bezbrojne, a pod suvišnim govorom podrazumijeva se, između ostalog, pričanje o grijesima, o miješanju žena i muškaraca, o razvratnim sijelima… Također, u okvire suvišnog govora ulaze i gibet, nemimet, svađe, raspravljanja i zbijanje šala, griješenje, psovanje, razvrat, bestidan govor, ruganje i ismijavanje s ljudima, laganje i slično.
Hadis govori o čuvanju komšijskog prava, što je jedan od elemenata koji upotpunjuju iman. Ukoliko čovjek ne poštuje pravo svog komšije, veličina tog grijeha razlikuje se shodno stanju komšije: da li je on dobar čovjek ili nije. Komšijsko pravo koje se odnosi na sve vrste komšija jeste da mu se želi dobro, da se savjetuje na lijep način, da se dovi za njega da ga Allah uputi i da mu se ne nanosi šteta.
Poruke i pouke iz hadisa
● Hadis ukazuje na veliku opasnost jezika i, uistinu, nema ničega što je opasnije za čovjeka od njegovog jezika, jer ponekad čovjek izusti riječ na koju se i ne osvrne, a ona bude razlogom njegovog bacanja u Džehennem, kako se navodi u hadisu koji bilježi Buhari.
Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, rekao je: “Tako mi Allaha, pored kojeg nema drugog boga, dugotrajan boravak u tamnici ne zaslužuje ništa kao što to zaslužuje jezik.” (Ahmed, Ez-Zuhd; Taberani, Mudžemul-kebir)
Hafiz Ibn Hadžer, rahimehullahu teala, kaže: “Kada čovjek poželi nešto da kaže, neka razmisli o svojim riječima prije nego što ih izgovori! Ako uvidi da njegove riječi nisu štetne, da neće dovesti do zabranjenog ili pokuđenog, onda neka ih i izgovori. Ako njegov govor bude dozvoljen, onda je bolje da šuti kako ga taj njegov dozvoljeni govor ne bi odveo do zabranjenog ili pokuđenog govora.” (Fethul-Bari)
Imam Šafija, rahimehullahu teala, rekao je: “Kada čovjek poželi nešto da kaže, neka razmisli o svom govoru, pa ukoliko uvidi da u njemu nema štete, neka ga kaže, međutim, ako zaključi da u njemu ima štete ili pak nije siguran u to, onda neka šuti.” (Nevevi, Šerhul-Erbein)
Imam Evzai, rahimehullahu teala, rekao je: “Niko u životu nije iskušan većim iskušenjem kao onaj koji pusti svoj jezik.” (Muhammed Jusri, El-Džamiu fi Šerhil-Erbeinen-Nevevijja)
Fudajl b. Ijjad, rahimehullahu teala, rekao je: “Obavljanje hadža, stražarenje na Allahovom putu, pa i sama borba na Allahovom putu, nisu teški koliko je teško čuvati svoj jezik! Kada bi osvanuo s brigom da čuvaš svoj jezik, doista bi osvanuo s velikom brigom!” (Ebu Nuajm, Hil’jetul-evlija)
Stoga je neophodno da vjernik vodi računa o onome što govori, da govori samo dobro ili da šuti.
● U hadisu se nalazi dokaz da islam podstiče na sve putem čega se šire i učvršćuju ljubav i prijateljstvo među članovima jedne zajednice, podstiče na lijepo ophođenje i upozorava na loše.
● Hadis govori o obaveznosti lijepog ponašanja prema komšiji, a pod tim se posebno misli na ostavljanje svakog uznemiravanja komšije i na činjenje svakog vida dobročinstva. Onaj koji ne postupa na takav način prema svome komšiji, taj nije dobar vjernik, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje!” Prisutni su upitali: “Ko, Allahov Poslaniče?!” Odgovorio je: “Onaj od koga nije siguran njegov komšija!” (Buhari i Muslim)
● U hadisu se nalazi dokaz da je obaveza biti gostoljubiv, tj. iskazati gostoprimstvo gostu. Pod lijepim gostoprimstvom podrazumijeva se da gosta primimo nasmijanog i vedrog lica, da požurimo da ga ugostimo hranom i ostalim što je potrebno i da ga mi lično služimo. (Vidjeti: Muhammed b. Salih el-Munedždžid, Kejfe amelehumun-Nebijju)
● Onaj koji za sebe tvrdi da je musliman i da vjeruje u Allaha, da ga je strah šta će Allah s njim uraditi na Sudnjem danu, treba da plemenito postupa prema komšiji i da ukaže gostoprimstvo svome gostu. (Fudajl b. Ijjad, Nevevi, Šerhul-Erbein)
Mevlud povodom mubarek noći Lejletu-r-regaib
Prema Takvimu Islamske zajednice u 2020. godini mubarek noć Lejletu-r-regaib bila je u četvrtak, 27. februara 2020.godine. Tim povodom u Prkanjskoj džamiji u Konjicu iza jacije namaza upriličen je mevludski program koji su izveli imami Medžlisa IZ-e Konjic. Predavanje je održao glavni imam Medžlisa IZ Konjic Refik ef. Delić.
Lejletu-r-regaib jedna je od odabranih noći, a po islamskom učenju, predstavlja potvrdu Allahove milosti prema čovjeku. To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U narodu se naziva noć želja a obilježava se dovama, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima.
Lejletu-r-regaib je i noć dova, želja i nade. Imajući na umu da je dova Allahu, dž. š., bila i ostala spona i most koji povezuje Stvoritelja i Njegovo stvorenje; nemojmo propustiti da u noći Lejletu-r-regaiba dokučimo Allahovu milost, blagodat i bereket. Dova je posebno potrebna današnjem čovjeku koji u brzom i dinamičnom životu često izgubi orjentaciju i islamsku ravnotežu između duhovnog i materijalnog.
Druga redovna sjednica Skupštine Medžlisa IZ Konjic
U subotu, 22.02.2020. godine, u galeriji Medžlisa Islamske zajednice Konjic sa početkom u 12:30 sati, održana je druga redovna sjednica Skupštine Medžlisa IZ Konjic.
Skupštinu je učenjem Kur’ana otvorio Salih ef. Nefer. Nakon ašereta i uvodnih riječi predsjednika Izvršnog odbora Medžlisa IZ-e Konjic Faladžić Adnana, Skupština je izabrala radno predsjedništvo. Izabrani su Džemail Ćibo kao predsjedavajući, te Amar Kurtić kao zamjenik predsjedavajućeg. Zapisnik je vodio sekretar Medžlisa IZ Konjic Jasmin Drpljanin.
Po izboru radnog predsjedništva usvojen je predloženi dnevni red Skupštine.
Nakon toga je uslijedilo razmatranje i usvajanje vjersko-prosvjetnog i administrativno-pravnog izvještaja o radu Medžlisa Islamske zajednice Konjic za proteklu 2019. godinu.
Glavni imam Refik ef. Delić je istakao da vjersko-prosvjetna služba ima iza sebe vrlo dinamičnu 2019. godinu. Osvrnuo se na mekteb kao najvažniju granu djelovanja Medžlisa IZ Konjic, te da se intenzivno radilo na tom polju. Provedene su razne aktivnosti u okviru toga. Uspješno su organizovane manifestacije “Dani tradicionalnih mevluda” i “Merhaba, ej, naš Resule”, te je dosta učinjeno i na polju humanitarnog i društvenog rada. Posebno je istakao realizaciju zaključka sa prve redovne sjednice Skupštine Medžlisa IZ Konjic o osnivanju Fonda za podršku roditeljstvu, gdje je od 01.08.2019. do 31.12.2019. godine posredstvom imama darovano 56 djece sa iznosom od 200,00 KM.
Adnan Faladžić predsjednik Izvršnog odbora posebno se osvrnuo na stavljanje u funkciju vakufske imovine, te istakao da se vodilo mnogo aktivnosti u tom pravcu. Novoopremljeni vakufsko-poslovni objekat Hadžalića harem, kao i ostali vakufsko-poslovni objekti su izdati pod zakup, te je zaključak da su prihodi od vakufa znatno uvećani. Također je spomenuo Fond za podršku roditeljstvu, pohvalio njegov učinak i odjek, te kazao da će ova aktivnost uz Allahovu pomoć teći i u narednim godinama.
Vjersko-prosvjetni i administrativno-pravni izvještaji o radu su usvojeni jednoglasno.
Numan ef. Ćosić je članovima Skupštine pojasnio određena konta u finansijskom izvještaju za 2019. godinu, te plan budžeta za narednu 2020. godinu.
Poslije kraće diskusije po ovoj tačci dnevnog reda, jednoglasno je usvojen završni račun za 2019. godinu i prijedlog budžeta za 2020. godinu.
Nakon radnog dijela Skupštine, zastupnicima se obratio izaslanik Muftije mostarskog, hafiz Aid ef. Tulek, direktor Karađoz-begove medrese u Mostaru, koji je prenio selame Muftije, te odao priznanje za izuzetnu organizaciju rada Medžlisa u cjelini i za rezultate koji su postignuti u 2019. godini. Hafiz Aid ef. Tulek je zahvalio Medžlisu IZ-e Konjic na podršci koju pruža u radu Karađoz-begove medrese, te naglasio da će se ove godine po prvi put svečani defile maturanata Karađoz-begove medrese održati u Konjicu, 09.04.2020. godine, smatrajući da je Konjic to zaslužio obzirom da 1/3 maturanata Karađoz-begove medrese je sa područja Općine Konjic.
Skupština je protekla u izuzetno konstruktivnom dijalogu i pozitivnoj atmosferi.
ODJEL ZA BRAK I PORODICU
U subotu, 25.1.2020.godine, održan je prvi radni sastanak Odjela za brak i porodicu MIZ Konjic. Sastanku su prisustvovale predstavnice svih džemata na području MIZ Konjic. Koordinatorica Odjela za brak i porodicu muallima Admira Jusufović rukovodila je sastankom.Na samom početku koordinatorica Jusufović zahvalila se prisutnima, te izrazila nadu i želju u uspješnost aktivnosti Odjela za brak i porodicu.Sastanku je prisustvovao i glavni imam MIZ Konjic Refik ef. Delić, koji je u svom obraćanju izrazio zadovoljstvo što prisustvuje sastanku, koji kako je kazao, ima kvantitet ali i kvalitet.Glavni imam je podsjetio na važnost Odjela za brak i porodicu pri MIZ Konjic, koji ima za cilj afirmaciju porodice i porodičnih vrijednosti.U nastavku sastanka zajednički su definisani ciljevi, planovi i aktivnosti ovog odjela.
Mjesečna tribina imama Medžlisa IZ Konjic
U četvrtak 09. januara 2020. godine u okviru redovne mjesečne tribineimamaMedžlisa IZ Konjic u Čaršijskoj džamiji u Konjicu predavanje je održao Numan ef. Ćosić, imam Prkanjske džamije u Konjicu. Tema predavanja bila je “Kako se gubi (islamski) identitet” a Numan ef. je kroz analizu kur’anskih ajeta koji sadrže osnovu islamskog vjerovanja i suvremene primjere iz naše svkaodnevnice govorio o pojavama koje uzimaju sve više maha a predstavljaju stranputicu i usvajanje običaja, tradicije i načina života koji nisu u skladu sa islamskim identitom.
EDUKATIVNI KAMP ZA MLADE 2020
Od 03. do 08.01.2020.g. članovi Mrežemladih Medžlisa Islamske zajednice Konjic imali su priliku učestvovati na edukativnom kampu u organizaciji Info-servisa za mlade MIZ Mostar. Kamp je održan 4. godinu zaredom u prostorijama Karađoz-begove medrese, a tokom kampa učesnici su imali i izlete na Bjelašnicu, Sarajevo, Blagaj, Počitelj i Stolac. Učesnici su imali priliku da slušaju mnoge predavače, da sudjeluju u raznim radionicama i sportskim aktivnostima i da se upoznaju i ostvare prijateljstva. Veliko hvala domaćinu kampa @infoservis.mo
Mreža Mladih Medžlisa IZ-e Konjic