U džamiji Glavičine danas je, nakon podne-namaza, održan mevlud kojim su završeni Dani tradicionalnih mevluda 2026., manifestacija Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Konjic koja je tokom više od dva mjeseca kroz 19 programa okupjala vjernike u džematima na području Medžlisa IZ Konjic.
Na početku programa prisutne je poselamio Mumin ef. Vrače, imam u džematu Glavičine, koji je u svom obraćanju napravio i kratak osvrt na 40 godina svog imamskog rada . Govorio je o različitim vremenima kroz koja je prolazio njegov imamski put: periodu prije agresije, vremenu komunizma, ratnim godinama te poratnim prilikama i izazovima s kojima se danas susreću džemati.
Glavno predavanje održao je Refik ef. Delić, glavni imam MIZ Konjic, koji se na početku osvrnuo na završetak ovogodišnje manifestacije. Podsjetio je da je ona otvorena 15. jula na platou Tekijske džamije te da je u njenom okviru realizirano 19 programa.
Posebno je zahvalio imamima, džematskim odborima, hizmetlijama, džematlijama i džematlijkama, kao i svima koji su svojim angažmanom doprinijeli realizaciji programa. Zahvalio je i Federalnom ministarstvu kulture i sporta, Kantonalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Gradu Konjicu, medijskim partnerima, horu Sejfulah i horu Ihsan, koji su dali svoj doprinos realizaciji manifestacije.
Govoreći o trudu koji stoji iza svakog od 19 programa, Refik ef. Delić istakao je da se često vidi samo ono što se događa na samom događaju, dok ostaje nevidljiv višednevni trud ljudi koji ga pripremaju.
„Ovi naši imami i naši džematski odbori […] dobro znaju o čemu govorim. Jer ovaj mevlud u Glavičinama počeo se pripremati prije 10 dana i poslije će još najmanje tri dana trajati raspremanje.“
U nastavku predavanja govorio je o ustrajnosti u vjeri i podsjetio da odnos čovjeka prema vjeri ne bi trebao zavisiti od toga jesu li vremena teža ili lakša.
„Nemojte biti povodljivci koji će govoriti: ‘Ako ljudi budu činili dobro i mi ćemo, a ako oni budu nasilje činili i mi ćemo’, nego budite postojani. Ako ljudi budu činili dobro i vi ga činite, a ako oni budu loše radili, nemojte vi prelaziti granice.“
Posebnu pažnju posvetio je prijateljstvu među vjernicima, podsjećajući na kur'anski ajet: „A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima.“ Govorio je o džamijama i zajedničkim okupljanjima kao mjestima susreta, povezivanja i razvijanja prijateljstava.
U drugom dijelu predavanja Refik ef. Delić govorio je o suštini vjere i odnosu forme i sadržaja. Oslanjajući se na 177. ajet sure El-Bekare, istakao je da se čestitost ne ogleda samo u vanjskim obilježjima vjere, nego u tome kako vjera oblikuje čovjekov život, njegov odnos prema ljudima i njegovu odgovornost prema zajednici.
Govoreći o suštini vjere, Refik ef. Delić podsjetio je da se vjerovanje mora potvrđivati djelima i odnosom prema ljudima. „Šta je suština? Kakav si kad izađeš iz džamije? Kakav si prema čovjeku, prema komšiji, prema cesti, prema javnoj česmi…“, upitao je, naglašavajući da vjera treba mijenjati čovjekovo ponašanje.
Govoreći o različitim pravcima, raspravama i podjelama među muslimanima, pozvao je vjernike da mjerilo svoje vjere traže prije svega u činjenju dobra, a ne u nadmetanju u poznavanju i citiranju vjerskih tekstova. Podsjetio je na kur'ansku poruku da se vjernici trebaju natjecati u dobrim djelima. u odnosu forme i suštine vjere, podsjetio je da se vjera mora prepoznati u čovjekovom ponašanju i odnosu prema drugima.
„Nije važno kolika nam je brada i kako smo je uradili, ali je važno kakav nam je obraz“, poručio je glavni imam
Cistirao je i ajet sure El-Bekare kaže: „Svako se okreće prema svojoj kibli, a vi se potrudite da druge, čineći dobra djela, preteknete, ma gdje god bili. Allah će vas sve sabrati. Allah zaista sve može.“ Te kazao:
Ovaj ajet, naravno, izrečen je u kontekstu nepotrebnih rasprava o kibli. Ako je Allah odredio da je kibla tuda, tuda je. I šta filozofiraš više? Ja bih to bio slobodan kazati. Pa, ovo je danas, u ovom našem kontekstu, opet jedna od prevelikih priča o vjeri. Znate, jedni su okrenuti selefijski, jedni šiitski, treći tradicionalno, četvrti, ne znam, znamo li više i nabrojiti. I to je bila samo filozofija. Ajet na ajet, hadis na hadis, rasprava na raspravu, da. Ali u stvarnosti nigdje ništa. Puno mliva, nigdje ništa živa. Je l’ tako?
Šta je svih ovih naših, mogli bismo kazati, pravaca? Svako je sebi izabrao neki pravac da o njemu malo filozofira. Šta je mjera svih naših pravaca? Ne da ja tebe, brate i sestro, preteknem u tome kako ti dobro znam citirati vjeru, ili kako bolje od tebe znam ajete i hadise, i kako sam više predavača proslušao. Ne, već potrudite se da druge, čineći dobra djela, preteknete. Da to bude, dakle, modus, da to bude mjera našeg islamijata, naših pravaca, naših bespotrebnih rasprava.
Svako se okreće prema svojoj kibli, svako se okreće prema svome pravcu. Vi se potrudite da druge, dobra djela čineći, preteknete, poručuje nam Allah, džellešanuhu.
Iskušani smo pojavom ljudi koji, kad dođu tobe, ne… Nema veze što je on jučer kafane zatvarao, kladionice, sva ružna mjesta koja je šejtan otvarao, on ih je zatvarao. I kad dođe tobe, prvi mu je zadatak da ispravi imama, mujezina, pa onda krene dalje…
Šta je vjeri zadaća? Da tebe promijeni, mene, a ne da ti svojim razumijevanjem vjere konstantno maltretiraš i pokušavaš da mijenjaš drugoga. Ti svoj život, ja i ti, dakle, smo dužni da svoj život kroz vjeru provučemo i da vidimo kakav je naš život. Jer kad mi dođemo na Sudnji dan, niko od nas neće tuđe breme nositi.” – kazao je Refik efendija.
U završnom dijelu predavanja govorio je o samodopadljivosti, potrebi za iskrenim savjetom i opasnosti da čovjek postane zaljubljen u vlastito mišljenje, ibadet ili sliku o sebi. Posebno je naglasio da je zadaća vjere da čovjeka mijenja i oplemenjuje, a ne da mu daje pravo da neprestano ispravlja druge.
Refik ef. se nadovezao i na obraćanej Mumin ef. Vrače naglasivši da se vjera i odnos prema njoj “kako je naglasio i Mumin efendija” ne mogu mjeriti samo okolnostima u kojima čovjek živi. „Možemo samo govoriti o težim vremenima i lakšim vremenima. […] Budite postojani Allahovi robovi bez obzira kakve okolnosti i kakvo vrijeme bilo“, poručio je glavni imam.
Refik ef. Delić je u svom obraćanju posebno ukazao na primjer mladih koji već danas svojim prisustvom i zalaganjem služe džematu. Govoreći o njima, naglasio je da znanje koje stiču treba biti stavljeno u službu ljudi, džemata i zajednice, a ne služiti tome da se čovjek njime samo ističe. Posebno je mladima poručio da svoje znanje i sposobnosti trebaju shvatiti i koristiti za dobro svoga naroda, vjere i domovine.
Na kraju programa upućena je dova da Allah primi trud svih koji su učestvovali u realizaciji ovogodišnjih mevluda, podari bereket džematima i porodicama te da ova okupljanja budu prilika za jačanje duhovnosti, međusobnog prijateljstva i odgovornosti prema zajednici.
Tokom manifestacije, koja je trajala od 15. jula do 20. septembra, na području Medžlisa Islamske zajednice Konjic realizirano je ukupno 19 programa. Manifestacija je otvorena Večeri duhovnosti na platou Tekijske džamije, a potom su održani mevludski programi u Ljutoj, Repovcima, Čuhovićima, Parsovićima, Lukomiru, Podorašcu, Džepima, Gornjem Polju, Šunji, Glavatičevu, Čelebićima, Bjelimićima, Prkanju, Spiljanima i Glavičinama. U okviru programa upriličeni su i svečano otvorenje džamije u Repovcima, Jasin i dova na Lijesci te Dan sjećanja na šehide Orahovice – Mevlud.
