Odabrani tekstovi

Hadiska podloga u običajima Bošnjaka: Islam i nauka

Pored kur’anskih ajeta koji govore o vrijednosti i potrebi nauke i Muhamed, s.a.v.s., je u dosta hadisa poticao na sticanje nauke i vrijednost učenjaka.

Poslanik, s.a.v.s., je govorio:

“Traženje nauke je vjerska obaveza svakog muslimana, i zaista, onom ko traži nauku za oprost grijeha moli svako, pa čak i ribe u vodi.”

“Budi učen ili onaj koji podučava ili slušalac šta učeni govore ili ljubitelj nauke, a ne budi nešto peto (neznalica) pa da propadneš.”

“Allah će olakšati put do Dženneta čovjeku koji napusti svoju kuću u potrazi za naukom.”

“Učeni ljudi su Allahovi povjerenici nad Njegovim stvorenjima.”

Ovo poglavlje, gdje sam prvo citirao hadise o vrijednosti nauke i učenjaka, naveo sam zbog naše brojne uleme, kako onih starijih koji su odlazili u Carigrad i Kairo radi nauke, tako i ovih mlađih što su godine proveli u Saudijskoj Arabiji, Siriji, Jordanu, Tunisu i drugim zemljama u cilju sticanja znanja. Ne možemo zaboraviti ni ulemu koja je učila i tražila nauku kod kuće, uz oskudnu literaturu, i stekla veliko znanje. Svi oni su se odricali mnogo čega od dunjalučkih ukrasa, neki čak ni familiju nisu stigli formirati, a sve iz ljubavi prema Kur’anu, Hadisu, Tefsiru, Fikhu i drugim vjerskim i svjetovnim znanostima. Istovremeno da spomenem naše roditelje i djedove koji su veoma uvažavali ulemu – učene, rado ih slušali, i sa istima se družili. Nekada su sjela i okupljanja bila radi korisnih vazova i savjeta, a danas prolaze dani i noći, veoma često, u igri, besposlici i zabavi.

Evo savjeta da se traga za znanjem kroz stihove:

Traži znanje idi preko svijeta

voli knjigu kao baštu cvijeta.

Uz učenog svoju kuću napravi,

Od neznana daleko se rastavi.

Značaj pisanja i prenošenja znanja

Učenjaci iz naših krajeva su prevodili i napisali brojna djela iz gotovo svih vjerskih, pa i brojnih svjetovnih znanosti. Na to ih je poticao hadis Poslanika, s.a.v.s., gdje je rekao:

“Sačuvajte znanje pisanjem, tj. zapišite ono što znate i što ste naučili, jer se nezapisano lahko zaboravi.”

Pisanje knjiga, izdavanje časopisa i raznih publikacija bio je pouzdan način čuvanja, širenja i prenošenja znanja. Medrese, fakulteti i druge vjerske škole i udruženja su u mnogome doprinijeli obrazovanju i odgoju novih generacija. Ulema je znala kolika je važnost pisanja i prenošenja nauke i kakve su posljedice i grijeh, ako to nisu činili. Muhamed, s.a.v.s., je rekao:

“Onoga ko znanje krije (ne prenosi ga na druge), proklinjat će svaka stvar, pa čak i ribe u vodi i ptice u zraku.”

 

Iščezavanje nauke i učenjaka

Naši su stari govorili kako će doći vremena, kada neće biti prave uleme – učenjaka, kada će zavladati neznanje-džehalet i slično. Poslanik, s.a.v.s., je to i nagovijestio u hadisu:

“Allah neće uništiti nauku njenim povlačenjem između ljudi, nego će nauku povući putem povlačenja učenih ljudi. I kada ne bude učenih, svijet će izabrati za vođe neznalice. Narod će ih pitati, a oni će donosi fetve – rješenja, bez ikakvog znanja. Tako će oni sami srljati u propast i druge zavoditi.”

Kod nas je bilo i još uvijek ima učenih ljudi, ali su oni kao i obično često omalovažavani, posebno od onih koji imaju položaje, a koji ne cijene vrijednost nauke i učenjaka.

Neko će dočekati vrijeme, ako već i nije stiglo, iščezavanja nauke, kao jednog od predznaka Sudnjeg dana, kao što je nagovijestio Poslanik, s.a.v.s., u ovom hadisu:

“Zaista je od predznaka Sudnjeg dana: iščezavanje nauke, ustaljivanje neznanja, uživanje alkohola i pojava bluda – zinaluka.”

Autor: Ishak Sedić(islam.ba)